Musicarski dnevnik
Postano: 07 vel 2011, 17:42
Evo ide nova sezona i najcesca pitanja novih musicara su koje muhe, kada, kako i stotine drugih pitanja. Zasto neke muhe nekad rade, a nekad ne? Zasto se riba drugacije odnosi prema nasoj musici? Tacan odgovor na ova pitanja necemo naci u knjigama niti u brosurama. I onaj koga smo pitali ce nam dati informaciju iz svoga iskustva, ili mozda dezinformaciju? Svi musicari mastaju o danu na vodi kad im je na skoro svaki zabacaj uzela riba. Kako to postici kad dodjete na vodu, a iznad vode leta stotinjak vrsta musica, a pod vodom 10 puta vise raznih larvi, crva i nimfi? Koji su faktori koji uticu na riblji izbor musice na taj dan i u tom momentu? Kako da nasa musica od prosle godine, kojom smo pomlatili sve sto je taj dan plivalo, danas vise plasi ribu, nego sto daje rezultate? Jesmo li nesto zaboravili?
Najbolje rjesenje je voditi dnevnik. Musicarski dnevnik je najtacnije znanje koje smo bas mi dozivjeli na odredjenoj vodi u nekom, zadanom trenutku. Ribari po prirodi ljubomorno cuvaju one glavne cake i na pitanja o tome koja muha radi, daju nikakve ili uopstene odgovore, koje smo znali i prije nego smo upitali. Musicarski dnevnik se otprilike sastoji od opcih i specijalnih zapazanja. Obicno se, radi preglednosti, pravi tablica sa pitanjima. Odgovori se upisuju za vrijeme ili odmah nakon ribolova da bi izbjegli zaboravljanje detalja, koji su mozda i najbitniji po uspjesnost. Navescu neka pitanja bitna za dnevnik, a koja su bitna za ponasanje riba:
- datum i vrijeme
- ime rijeke, jezera, bare
- vremenski uvjeti (suncano, oblacno, sareno, kisa, snijeg, susnjezica, grmljavina, jacina i pravac vjetra)
- temperatura zraka i vode
- zracni pritisak
- faza mjeseca
- stanje vode (nivo, bistrina, brzina i dubina)
- lokacija na vodi (tok, brzak, mirnjak, bent, izlazi iz njih, za jezera i bare usce rijeke ili potoka, izlaz, podvodno rastinje, povodni izvori, stijenje, plicaci i slicno?
- nacin hranjenja ribe (usisavanje, izronjavanje, iskakanje, i drugo)
- musicarska snjura (polveca, tonuca)
- nacin prezentacije muhe
- aktivnost zivih insekata i vidjene i sakupljene vrste, te vrijeme padanja muha po vrstama
- ulov (broj komada po vrstama i velicine., najveca riba, na koju musicu, velicinu i boju i vrijeme ulova
- i naravno zakljucak
Ovdje mozete nadodati jos mali milion podpitanja koja vam se cine interesantna za vas dnevnik. Vidjecete da se rezultati na vodi itekako popravljaju iz sezone u sezonu, kako se broj vasih izlazaka povecava, a time i vase iskustvo nadopunjuje. Ja recimo najuspjesnije muhe, posebno one koje sam slucajno napravio, sacuvam po jedan primjerak sa opisom kako sam i od kojeg materijala je napravio. Cekam iducu sezonu i slicne uvjete da provjerim dal' se radilo o slucajnosti ili imam "novo oruzje za masovno unistenje".
Ovakve dnevnike bi trebalo voditi i u drugim ribolovnim disciplinama, recimo saranolovu, gdje je lokacija, vremenski uvjeti i okus boile osnova za ulov, ili cak i oni.... varalicari, koji tako mogu reducirati tone zeljeza, plastike i silikona koje nosaju sa sobom i nikad ih ne koriste vec rizikuju da pri upadanju u vodu sa tom tezinom na sebi potonu u zaborav.
Najbolje rjesenje je voditi dnevnik. Musicarski dnevnik je najtacnije znanje koje smo bas mi dozivjeli na odredjenoj vodi u nekom, zadanom trenutku. Ribari po prirodi ljubomorno cuvaju one glavne cake i na pitanja o tome koja muha radi, daju nikakve ili uopstene odgovore, koje smo znali i prije nego smo upitali. Musicarski dnevnik se otprilike sastoji od opcih i specijalnih zapazanja. Obicno se, radi preglednosti, pravi tablica sa pitanjima. Odgovori se upisuju za vrijeme ili odmah nakon ribolova da bi izbjegli zaboravljanje detalja, koji su mozda i najbitniji po uspjesnost. Navescu neka pitanja bitna za dnevnik, a koja su bitna za ponasanje riba:
- datum i vrijeme
- ime rijeke, jezera, bare
- vremenski uvjeti (suncano, oblacno, sareno, kisa, snijeg, susnjezica, grmljavina, jacina i pravac vjetra)
- temperatura zraka i vode
- zracni pritisak
- faza mjeseca
- stanje vode (nivo, bistrina, brzina i dubina)
- lokacija na vodi (tok, brzak, mirnjak, bent, izlazi iz njih, za jezera i bare usce rijeke ili potoka, izlaz, podvodno rastinje, povodni izvori, stijenje, plicaci i slicno?
- nacin hranjenja ribe (usisavanje, izronjavanje, iskakanje, i drugo)
- musicarska snjura (polveca, tonuca)
- nacin prezentacije muhe
- aktivnost zivih insekata i vidjene i sakupljene vrste, te vrijeme padanja muha po vrstama
- ulov (broj komada po vrstama i velicine., najveca riba, na koju musicu, velicinu i boju i vrijeme ulova
- i naravno zakljucak
Ovdje mozete nadodati jos mali milion podpitanja koja vam se cine interesantna za vas dnevnik. Vidjecete da se rezultati na vodi itekako popravljaju iz sezone u sezonu, kako se broj vasih izlazaka povecava, a time i vase iskustvo nadopunjuje. Ja recimo najuspjesnije muhe, posebno one koje sam slucajno napravio, sacuvam po jedan primjerak sa opisom kako sam i od kojeg materijala je napravio. Cekam iducu sezonu i slicne uvjete da provjerim dal' se radilo o slucajnosti ili imam "novo oruzje za masovno unistenje".
Ovakve dnevnike bi trebalo voditi i u drugim ribolovnim disciplinama, recimo saranolovu, gdje je lokacija, vremenski uvjeti i okus boile osnova za ulov, ili cak i oni.... varalicari, koji tako mogu reducirati tone zeljeza, plastike i silikona koje nosaju sa sobom i nikad ih ne koriste vec rizikuju da pri upadanju u vodu sa tom tezinom na sebi potonu u zaborav.