Jednodnevke (Ephemeroptera)
Postano: 26 sij 2011, 03:33
Evo pošto niko neće da započne i napiše par riječi o insektima koji su interesantni za nas mušičare počeću ja sa ovim malim tekstom o jednodnevkama. Tekst je samo mali dio onoga što pise o ovoj vrsti insekata, a i svim drugim nama interesantnm vrstama insekata u knjizi "Znakovi na vodi" dvojice autora Gornana Grubića i Aleksandra Panića. Inače knjiga je odlična, u njoj možete pronaći mnogo informacija o jednodnevkama (Ephemeroptera), kamenjarkama (Precoptera), tularašima (Trichoptera), dvokrilcima (Diptera) i ostalim insektima (muljarkama, mravima, skakavcima, tvrdokrilcima ...) sa mnogo ilustracija i na samom kraju popis osnovnih imitacija sa materijalom i redosljedom vezivanja. Mislim da je vrijedi imati !
"Jednodnevke (Ephemeroptera) ili vodencvijetovi su najstariji krilati insekti koji još uvek žive na Zemlji. One su nastale u Karbonu (pre 280-345 miliona godna) i Permu (pre 230-280 miliona godna). Svi ostali insekti, kao i većina drugih živih organizama iz tog vremena odavno više ne postoje. U svetu postoji preko 2000 vrsta jednodnevki a kod nas je do sada identifikovano oko 50. Njihova posebna karakteristika je što imaju stadijum subimago koji predstavlja polno nezreli krilati oblik. Ono po čemu se krilate forme jednodnevki mogu lako prepoznati je uspravan položaj njihovih krila pri mirovanju. Sve krilate jednodnevke imaju široku glavu, grudni deo (thorax) koji ima tri segmenta i na svakome po par nogu kao i trbušni deo (abdomen) koji ima 10 segmenata. Na kraju tela imaju po 2-3 repića (cerci) duga koliko i telo.
Larve jednodnevki nazivaju se nimfe. One provode život u vodenoj sredini gde se hrane biljnim materijalom. Najveci broj nimfi ima tri repića na kraju tela dok su im škrge postavljene na stranama abdomena. Zavisno od načina zivota i lokacija na kojima žive, nimfe pojedinih vrsta se značajno mogu razlikovati po obliku. U tom pogledu najčešća je podela nimfi na sledeće grupe:
1.Nimfe koje kopaju tunele u mulju (rod Ephemera), koje imaju izduženo telo, uzanu glavu i snažne vilice. Žive unutar dna pa su sve bledih boja.
2. Nimfe koje žive u mulju (rod Caenis), uglavnom vrlo male vrste koje žive u mirnoj vodi jezera ili reka.
3. Nimfe koje se pričvršćuju za stene (rodovi Rhitrogena, Ecdyonurus, Heptagenia, Epeorus), karakterističnog pljosnatog oblika koji im omogućuje da se zadrže na kamenoj podlozi čak i u veoma brzoj vodi. Građene su veoma robustno sa jakim nogama. Obično se nalaze sa donje strane stena i kamenja na rečnom dnu.
4. Nimfe koje puze po dnu (rodovi Ephemerella, Seratella) su manje zdepaste od prethodnih ali robustnije od onih koje plivaju. Veoma su rasprostranjene i najviše se zadržavaju uz biljni materijal koji se raspada na dnu, uz ivice vodenih brzaka.
5. Nimfe koje sporo plivaju (rodovi Leptophlebia, Paraleptophlebia, Habrophlebia) nastanjuju sporije vodene tokove i nisu tako uspešne u kretanju kroz vodu kao one iz sledeće grupe. One žive među kamenjem i vodenom vegetacijom ali mogu da se kreću plivanjem kroz vodu.
6. Nimfe koje brzo plivaju (rodovi Baetis, Centroptilum, Cloeon, Procloeon, Sihplonurus) se uspešno kreću kroz vodu i mogu se naći udaljene od dna.
Autor ove podele je Kite (1963) i ona se iz praktičnih razloga zadržala do današnjih dana.
Kada potpuno završi razvoj iz nimfalne košuljice izlazi subimago. Košuljica prska između začetaka krila na leđima nimfe i odatle prvo izlaze krila a zatim se tuda izvlači čitav krilati insekt. Sam proces može da traje vrlo kratko u povoljnim vremenskim uslovima (suvo i toplo vreme). Kada se njihova krila dovoljno osuše insekti lete do najbliže vegetacije na kojoj se događa poslednja transformacija u polno zrelog insekta ili imago. U tom procesu, koji traje duži ili kraći period vremena, pastrmke se vrlo rado hrane insektima u raznim fazama transformacije (to su tzv. emergeri): počev od faze u kojoj iz tela nimfe proviruju krila, pa sve do momenta kada se krilati insekt čitav izvukao iz nimfalne košuljice koja još visi na krajevima repića. Konačno, pastrmke rado jedu i potpuno formiranog krilatog subimago insekta dok stoji na vodi i čeka da mu krila postanu "upotrebljiva" .
U slučajevima kada je izletanje neke vrste iz vode masovno ova pojava se dešava relativno često. Tada pastrmke mogu čak da se selektivno hrane baš takvim insektima jer mogu sa lakoćom da ih ulove bez opasnosti da im ovi pobegnu u vazdušnu sredinu."
Iz knjige "Znakovi na vodi"
Evo na ovoj slici je prikazan razvojni ciklus jednodnevke ili vodencvijeta
"Jednodnevke (Ephemeroptera) ili vodencvijetovi su najstariji krilati insekti koji još uvek žive na Zemlji. One su nastale u Karbonu (pre 280-345 miliona godna) i Permu (pre 230-280 miliona godna). Svi ostali insekti, kao i većina drugih živih organizama iz tog vremena odavno više ne postoje. U svetu postoji preko 2000 vrsta jednodnevki a kod nas je do sada identifikovano oko 50. Njihova posebna karakteristika je što imaju stadijum subimago koji predstavlja polno nezreli krilati oblik. Ono po čemu se krilate forme jednodnevki mogu lako prepoznati je uspravan položaj njihovih krila pri mirovanju. Sve krilate jednodnevke imaju široku glavu, grudni deo (thorax) koji ima tri segmenta i na svakome po par nogu kao i trbušni deo (abdomen) koji ima 10 segmenata. Na kraju tela imaju po 2-3 repića (cerci) duga koliko i telo.
Larve jednodnevki nazivaju se nimfe. One provode život u vodenoj sredini gde se hrane biljnim materijalom. Najveci broj nimfi ima tri repića na kraju tela dok su im škrge postavljene na stranama abdomena. Zavisno od načina zivota i lokacija na kojima žive, nimfe pojedinih vrsta se značajno mogu razlikovati po obliku. U tom pogledu najčešća je podela nimfi na sledeće grupe:
1.Nimfe koje kopaju tunele u mulju (rod Ephemera), koje imaju izduženo telo, uzanu glavu i snažne vilice. Žive unutar dna pa su sve bledih boja.
2. Nimfe koje žive u mulju (rod Caenis), uglavnom vrlo male vrste koje žive u mirnoj vodi jezera ili reka.
3. Nimfe koje se pričvršćuju za stene (rodovi Rhitrogena, Ecdyonurus, Heptagenia, Epeorus), karakterističnog pljosnatog oblika koji im omogućuje da se zadrže na kamenoj podlozi čak i u veoma brzoj vodi. Građene su veoma robustno sa jakim nogama. Obično se nalaze sa donje strane stena i kamenja na rečnom dnu.
4. Nimfe koje puze po dnu (rodovi Ephemerella, Seratella) su manje zdepaste od prethodnih ali robustnije od onih koje plivaju. Veoma su rasprostranjene i najviše se zadržavaju uz biljni materijal koji se raspada na dnu, uz ivice vodenih brzaka.
5. Nimfe koje sporo plivaju (rodovi Leptophlebia, Paraleptophlebia, Habrophlebia) nastanjuju sporije vodene tokove i nisu tako uspešne u kretanju kroz vodu kao one iz sledeće grupe. One žive među kamenjem i vodenom vegetacijom ali mogu da se kreću plivanjem kroz vodu.
6. Nimfe koje brzo plivaju (rodovi Baetis, Centroptilum, Cloeon, Procloeon, Sihplonurus) se uspešno kreću kroz vodu i mogu se naći udaljene od dna.
Autor ove podele je Kite (1963) i ona se iz praktičnih razloga zadržala do današnjih dana.
Kada potpuno završi razvoj iz nimfalne košuljice izlazi subimago. Košuljica prska između začetaka krila na leđima nimfe i odatle prvo izlaze krila a zatim se tuda izvlači čitav krilati insekt. Sam proces može da traje vrlo kratko u povoljnim vremenskim uslovima (suvo i toplo vreme). Kada se njihova krila dovoljno osuše insekti lete do najbliže vegetacije na kojoj se događa poslednja transformacija u polno zrelog insekta ili imago. U tom procesu, koji traje duži ili kraći period vremena, pastrmke se vrlo rado hrane insektima u raznim fazama transformacije (to su tzv. emergeri): počev od faze u kojoj iz tela nimfe proviruju krila, pa sve do momenta kada se krilati insekt čitav izvukao iz nimfalne košuljice koja još visi na krajevima repića. Konačno, pastrmke rado jedu i potpuno formiranog krilatog subimago insekta dok stoji na vodi i čeka da mu krila postanu "upotrebljiva" .
U slučajevima kada je izletanje neke vrste iz vode masovno ova pojava se dešava relativno često. Tada pastrmke mogu čak da se selektivno hrane baš takvim insektima jer mogu sa lakoćom da ih ulove bez opasnosti da im ovi pobegnu u vazdušnu sredinu."
Iz knjige "Znakovi na vodi"
Evo na ovoj slici je prikazan razvojni ciklus jednodnevke ili vodencvijeta