Autohtone riblje vrste Bosne i Hercegovine

[Seha]

Evo otvaram novu temu da vidimo koje su to autohtone vrste koje trebamo zastiti.
Ukoliko je moguce postavite sliku i ako imate neke revalvantne podatke o podrucju i nazive rijeka, pritoka i akumulacija koje nastanjuju kako bi sve to mogli lijepo posloziti na svoje mjesto. Takodje nas interesuje da navedete lokacije na kojim se te vrste mrijeste kako bi u buducnosti pokrenuli neku incijativu o zastiti tih podrucja od devastacije ,a sve u cilju da zastitimo autohtone vrste. Trebamo biti ponosni pa imamo ono sto drugi nemaju
Uzmite po jednu vrstu i detaljno je obradite. Imali smo na forumu i nekog ihtiologa koji je ponudio pomoc nik "profesor" pa bi Senada zamolio da ga kontaktira da nam pomogne u indefitikaciji ribljih vrsta i eventualno da nas uputi na neku literaturu gdje mozemo potraziti informacije. Ukoliko zapne mozemo mozda potraziti pomoc i kod gospodina Adema Hamzica siguran sam da on posjeduje sve revalvantne informacije koje nam trebaju. Kad ih ovdje objedinimo napravicemo jednu veliku kartu sa vodotocima BiH gdje su rasprostranjene i na kojim mjestima se mrijeste. Haj nek nam je sa srecom i nadam se da cete svi aktivno ucestvovati. Kada krenete sa jednom vrstom i kasnije zelite nesto dodati slobodno idite na prvi post o toj vrsti i uzmite funkiciju UREDI kako se postovi nebi rasipali i kako bi sve o jednoj vrsti bilo na jednom mijestu.

Evo ja cu poceti sa mojom prvom ljubavi Senade ti bi trebao imati koju sliku strugaca sa Bileckog ubaci je ovdje

Strugac (Squalius svallize L.)

Tijelo spljosteno i vretenaste forme, ledja zelenosive boje, bokovi srebrenog odsjaja, sve donje peraje sive ili blago narandzaste boje (zimski period), ledjna peraja sive boje, repna peraja obrubljena i sive je boje. Kod nas naraste do 50 cm i u toj duzini je tezak oko 2 kilograma. Dok su kraske vode imale dobru populaciju krupnih salmonoida glavatica, potocara itd strugac im je bio glavna prirodna hrana. Nakon izgradnje hidrocentrala na Neretvi Trebisnjici i njihovim pritokama populacija koja je ostala zarobljena u akumulacijama je desetkovana parazitskim oboljenjem (crijevnim metiljem). Devastacijom i promjenom habitata strugac se vremenom dobro etablirao i u jezerima gdje se uglavnom mrijesti po kamenitim plicacima dok rijecni strugaci kao i prije migriraju prema brzacima i polazu jaja na sljunkovitom dnu. Poznat je po proljetnim mrijesnim migracijama kad se okuplja u velika jata.

Strugač (Leuciscus svallize svallize).jpg

Rasprostranjenost

Podrucje koje nastanjuje Strugač (Leuciscus svallize svallize).png

Ovo sam nasao na nasoj stranici

Strugač je još jedna od autohtonih vrsta u slivnom području Neretve. Karakterističan je po vitkom tijelu, a glava i čelo su prilično uski i zaobljeni. Morfometrijska i meristička svojstva ove vrste su detaljno izučena, dok je njena ekologija, a posebno biologija razvića, malo ili nikako razjašnjena.

U literaturi se mogu naći podaci da ova podvrsta u slivu Neretve naseljava (pored toka Neretve i njenih pritoka) i akumulaciona jezera Hercegovine: Bilećko, Jablaničko, Ramsko itd. u kojima se izuzetno dobro adaptirala ekološkim uvjetima “novih” ekosistema. Naseljava kraške vode, uglavnom u većim jatima. KapetanovićiVuković(1968) ističu da nalaz strugača u vodama Popovog polja ukazuje na podatak da ova riba izvjestan period godine provodi u podzemnim vodama. Autori pretpostavljaju da strugač naseljava podzemne vode najmanje šest mjeseci godišnje.
Spolnu zrelost dostiže u trećoj i četvrtoj godini. Mrijesti se u proljetnom peri­odu od aprila do juna. Ikru odlaže na kamenitoj podlozi, te je, kao i bijeli klijen, u tom pogledu litofilna vrsta. Kada u akumulacionom jezeru ne postoje uvjeti za mriješćenje, strugač u velikim jatima zalazi (migrira) u pritoke.Ova vrsta je endem ograničenog dijela voda Jadranskog sliva. Živi u vodama Zrmanje, Krke, Neretve i Trebišnjice. Pored opisane neretvanske podvrste, u Zrmanji živi podvrsta L svallize zrmanjae, koja je vrlo slična opisanoj.U neretvanskim hidroakumulacijama sval je izraziti kompetitor vrlo vrijednim salmonidnim vrstama, posebno u pogledu prostora, hrane i nekih drugih ekoloških činilaca.

Vrsta je izgleda evidentirana od strane Heckel & Kner, 1858 godine
http://www.iucnredlist.org/apps/redlist/details/61346/0

[Kovach]

Evo ja cu o ljepotici što zaslužuje sve pohvale i počasati :

Glavatica (Salmo marmoratus Cuvier)

Rasprostranjenost Glavatice (Salmo marmoratus Cuvier).png

Red: Salmoniformes ; Porodica: Salmonidae

Razmjerno velika glava, zbog čega je i zovu “glavatica”, jaka čeljust i zubi. Tijelo je izduženo, a na njemu nema crnih i crvenih pjega. Boje je rumeno-sive i tamnije do tamno-zelenkaste, trbuh je bijel. Tijelo je išarano tamnim prugama, a šare na glavi podsjećaju na mramor. Mlađi primjerci po boji se razlikuju od starijih.
Max veličina: Dužina do 65 cm; težina do 30kg (Vuković T.,Ivanović B., 1971.)
Živi u tekućim ili stajaćim vodama sa pješčanim ili šljunkovitim dnom i u hladnim vodama gornjih tokova alpskih rijeka i glacijalnih jezera. Hrani se pretežno drugim vrstama riba. Spolno sazrijeva u četvrtoj godini života. Mrijesti se od početka decembra do kraja januara. Mrijesti se u rijekama, na šljunkovitom dnu. Smanjena joj je brojnost i stanište zbog uništavanja prirodnog staništa i introdukcije drugih vrsta. Glavatica je naša najveća salmonidna vrsta.
Glavatica ili marmorata u Bosni i Hercegovini se može naći samo u rijeci Neretvi i ona je jedna od autohtonih vrsta rijeke Neretve, a može se još naći u Sloveniji (Rijeka Soča) gdje je nazivaju soška pastrva, Crnoj Gori, Sjevernoj Italiji, Hrvatskoj, Srbiji i Albaniji. U Hrvatskoj naseljava samo rijeke Jadranskog sliva.
Po ovoj ljepotici je najvjerovatnije mjesto nadomak Konjica, Glavatičevo dobilo ime jer je glavatica išla uzvodno radi mrijesta i upravi se mrijestila na području Glavatičeva. Njeno ime sa ponosom nosi u udruženje sportskih ribolovaca iz Jablanice, ali na žalost od te ljepotice ostalo je još samo ime i lijepa sjećanja ovdašnjih ribolovaca. Ova riblja vrsta je pred samim izumiranjem i u Neretvi na potezu od Konjica do Čapljine može se naći svega stotinjak primjeraka.

Pored gornjeg toka Neretve (Glavatičevo) mrijesti se u Neretvi oko Mostara i Čapljine. U jezerima nastalim izgradnjom brana više skoro da je i nema, a ranije je naseljavala Jablaničko i Grabovičko jezero. Na glavaticu treba uvesti totoalnu zabranu bar narednih 10 do 15 godina, a poželjeno bi bilo i ponovno pokretanje nekog ribogojilišta za uzgoj mlađi kako bi ova vrsta ponovo ponosno plivala našim vodama.

[montana]

Hehehe, cuj hercegovacki endemi, a nazivi na Bosanskom i Hrvatskom, nigdje na "Hercegovackom".

Ici ce nesto i od mene cim spremim slike i "naucniji" text.

[Seha]

Neka ti izrode.. Za kaznu nabroj 10 morskih riba Hercegovine (one iz konzerve se nepikaju)
Nema veze sto se ti endimi mogu naci i u ex Yu regionu i one sve vode kao endemske vrste naseg podneblja.
Haj lagano nije presa mozes i kasnije ,al da bude danas

Kada bi Konjicani pokrenuli onaj ribnjak na Borackom jezeru i tu uz pomoc ihtiologa napravili maticno jato mekousne i glavatice to bi tek bilo ono pravo.. Znam da je ta raja u problemima koje im je ostavila stara garnitura ali trebalo bi pokusati kako je to uradjeno na Uni / Kruscici gdje imaju svoje ribe i samo sa njom poribljavaju vodu. Mogli bi izvuci neku lovu od Evropskih fondova.

[Kovach]

Aferim Seha, karta je mrak ! Procitao sam sad mozes sve obrisati (da Senadu napravimo posla i da provjerimo koliko je azuran u pravljenju sigurnosne kopije ). Ima spremljeno i za meku, ali necu postavljati dok monty ne postavi da se nebi slucajno uduplali i da mu ne pobrkam sve .

[Seha]

Evo ovdje ima interesantnih informacija o endemima jadranskog sliva u pdf filu

http://www.dalmacija.hr/Portals/0/Prope ... _sliva.pdf