Zakon o slatkovodnom ribarstvu - FBiH

Pokušaj da "uredimo" trenutne Zakone i Pravilnike

Moderatori/ce:emin,AlaS,zlaja,svirac,Kovach

Avatar
senad
Gledač u vodu
Postovi:3608
Pridružen/a:20 lip 2006, 17:05
Lokacija:Sarajevo
[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/vendor/twig/twig/lib/Twig/Extension/Core.php on line 1275: count(): Parameter must be an array or an object that implements Countable
Zakon o slatkovodnom ribarstvu - FBiH

Post Postao/la senad » 10 svi 2011, 12:36

Ovde piše da je ovaj zakon iz 2004. godine, pa bih samo molio upućenije da potvrde (meni na pp) da je ovo zadnja verzija - aktuelni zakon

Z A K O N O SLATKOVODNOM RIBARSTVU

I TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim zakonom uređuje se slatkovodno ribarstvo: ribolovne vode, ribolov, akvakultura, zaštita riba, ribarsko-čuvarska služba, upravni i inspekcijski nadzor nad provedbom zakona, kaznene odredbe i druga pitanja koja su od značaja za oblast slatkovodnog ribarstva na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija).
Ribe u ribolovnim vodama koriste se na održiv način koji doprinosi očuvanju biološke raznolikosti ekoloških sustava.
Ribe se u ribolovnim vodama mogu loviti i uzgajati pod uvjetima propisanim ovim zakonom i drugim propisima donesenim na temelju njega.

Članak 2.

U ovom zakonu u uporabi su pojmovi sa slijedećim značenjem:
1. akvakultura jest gospodarska djelatnost uzgoja riba i drugih vodenih organizama u smislu reproduciranja i hranjenja u ribnjacima, kavezima, ogradama ili lagunama;
2. godišnji plan jest akt potrebit za provedbu ribarske osnove tijekom kalendarske godine;
3. lovostaj jest vrijeme u kojem se pojedine vrste riba, osim riba iz akvakulture, ne mogu loviti i stavljati u promet;
4. poribljavanje jest plansko unošenje riba u ribolovne vode na temelju ribarske osnove i godišnjeg plana;
5. gospodarski ribolov jest izlov riba na ribolovnom području radi stavljanja u promet i stjecanja dohotka;
6. ribolovne vode jesu vode rijeka, rječica, potoka, prirodnih i umjetnih jezera, bara, kanala i druge vode u kojima žive ribe;
7. ribarstvo jest gajenje, lov i zaštita riba u ribolovnim vodama, ribnjacima, ograđenim dijelovima ribolovnih voda i kavezima, kao i promet i korištenje ulovljenih riba;
8. ribnjaci, ograđeni dijelovi ribolovne vode i kavezi jesu uređeni prostori na poljoprivrednom ili drugom zemljištu ili ribolovnoj vodi namijenjeni za gajenje i proizvodnju riba, riblje mlađi i oplođene ikre, koji ispunjaju propisane uvjete i ne smatraju se ribolovnom vodom glede ovoga zakona;
9. ribolovno područje jest dio ribolovne vode koji čini hidrološku, biološku i ekonomsku cjelinu, a u okviru granica kantona;
10. riblji fond u ribolovnim vodama jest državna svojina, a služi kao temelj za razvoj gospodarskog i športsko-rekreacijskog ribolova;
11. ribolov jest lov riba uz uporabu ribolovnog pribora i opreme, a može biti gospodarski ribolov ili športsko-rekreacijski ribolov;
12. ribarska osnova jest stručna studija o načinu gospodarenja ribolovnim područjem, a odnosi se na obavljanje športsko-rekreacijskog i gospodarskog ribolova;
13. ribič jest osoba koja lovi ribu uz uporabu dopuštenog ribolovnog pribora, opreme i mamaca, radi rekreacije i športa;
14. ribolovni pribor jest sredstvo kojim se obavlja ribolov;
15. ribolovne udruge i njihovi savezi jesu udruge građana utemeljeni radi športsko-rekreacijskog ribolova, takmičenja, odgoja i naobrazbe športsko-rekreacijskih ribiča;
16. ribolovno pravo jest temeljni akt kojim se korisnicima ribolovnog područja ili ribolovne zone omogućava obavljanje športsko-rekreacijskog ribolova na određenom ribolovnom području ili u određenoj ribolovnoj zoni, u kojem su propisane sve mjere za provedbu zaštite riba na tom području ili zoni;
17. slatkovodno ribarstvo jest djelatnost koja obuhvaća ribolov, akvakulturu, zaštitu i promet riba;
18. športsko-rekreacijski ribolov jest lov riba udicom na ribolovnom području radi razonode i rekreacije, kao i športske aktivnosti;
19. ulov jesu ulovljeni primjerci riba u športsko - rekreacijskom ribolovu i gospodarskom ribolovu;
20. zaštita jest skup mjera koje se poduzimaju radi očuvanja i osiguranja uvjeta za dugoročno i održivo korištenje riba.

II RIBOLOVNE VODE

Članak 3.

Ribolovne vode su sve slatke vode, osim voda:
1. u posebice zaštićenim dijelovima prirode proglašenim na temelju posebnog zakona;
2. u ribnjacima;
3. u akumulacijama, jezerima ili tekućim vodama iz kojih se zahvata voda za piće za koju su na temelju posebnog zakona donesene odluke o zaštiti izvorišta;
4. u akumulacijama, jezerima ili tekućim vodama koje su rezervirane za javnu vodoopskrbu.
Ribolovne vode dijele se na ribolovna područja.
Ribolovna područja predstavljaju područja ribolovnih voda kantona u Federaciji.

Članak 4.

Aktom o određivanju ribolovnog područja utvrđuju se njegove granice i namjena (gospodarski ili športsko-rekreacijski ribolov), kao i područja ili zone gdje se može vršiti akvakultura.
Granica između ribolovnih područja na tekućoj ribolovnoj vodi određuje se upravno na maticu toka od obale do obale, odnosno do glavnih obrambenih nasipa.

Članak 5.

Ribolovna područja, odnosno dijelove ribolovnih područja – ribolovne zone, određuje i ustupa na korištenje fizičkoj i pravnoj osobi, odnosno udruzi ili organizaciji športskih ribolovaca (u daljnjem tekstu: korisnik) kantonalno ministarstvo mjerodavno za poslove poljoprivrede (u daljnjem tekstu: kantonalno ministarstvo).

Članak 6.

Ribolovno područje ili dio ribolovnog područja kantonalno ministarstvo ustupa na korištenje korisniku davanjem ribolovnog prava putem natječaja, uz nadoknadu i na temelju predočenog programa gospodarenja ribolovnim područjem.
Visinu nadoknade određuje Vlada Kantona na čijoj teritoriji se nalazi ribolovno područje ili dio ribolovnog područja, a na prijedlog kantonalnog ministarstva.
Natječaj iz stavka 1. ovoga članka javno objavljuje kantonalno ministarstvo.

Članak 7.

Kantonalno ministarstvo s korisnikom zaključuje ugovor o ustupanju ribolovnog područja koji sadrži: naziv ribolovnog područja ili dijela ribolovnog područja, utvrđene granice ribolovnog područja, mjere zaštite ribljeg fonda, način uporabe ribolovnog područja i uvjete raskidanja ugovora.
Korisnik kome je ribolovno područje ustupljeno na korištenje ne može to ribolovno pravo ustupati drugim subjektima.

Članak 8.

Ribolovno pravo nad ribolovnim područjem ili dijelu ribolovnog područja izdaje se na period od 10 godina.
Ribolovno područje koje natječajem nije moglo biti ustupljeno na korištenje privremeno se daje na uporabu bez natječaja pravnoj osobi koja obavlja djelatnost ribarstva ili udruzi, odnosno organizaciji športskih ribolovaca, do donošenja odluke o davanju ribolovnog prava sukladno članku 6. ovoga zakona.
Ustupanje u smislu stavka 2. ovoga članka može trajati najdulje dvije godine.

Članak 9.

Korisnik je dužan vidno označiti granice ribolovnog područja, kao i mjesta na ribolovnom području na kojima je zabranjen ribolov (prirodna riblja plodišta i sl.).
Granice iz stavka 1. ovoga članka korisnik je dužan označiti u roku od šest mjeseci od dana kada je počeo koristiti ribolovno područje, odnosno od dana zaključivanja ugovora, a granice na dijelu ribolovnog područja na kome je zabranjen ribolov tri mjeseca od dana početka zabrane.
Federalni ministar ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: federalni ministar) donosi propis o načinu označavanja ribolovnog područja odnosno dijela ribolovnog područja.

Članak 10.

Korisnik je dužan da najkasnije u roku od godinu dana od dana kada je dobio ribolovno pravo na ribolovnom području realizirati predočeni program gospodarenja ribolovnim područjem iz članka 6. stavak 1. ovoga zakona i donijeti program promicanja ribarstva (u daljnjem tekstu: ribarska osnova).
Ribarska osnova važi trajno uz monitoring, a najkasnije do isteka roka od pet godina od dana potvrđivanja ribarske osnove mora se obaviti revizija ribarske osnove.
Ribarsku osnovu izrađuju pravne osobe iz članka 48. ovoga zakona.
Sukladno ribarskoj osnovi korisnik donosi godišnji program promicanja ribarstva (u daljnjem tekstu: godišnji program).
Godišnji program mora sadržati:
1. procjenu količine riba i njihova prirasta u ribolovnom području ili ribolovnoj zoni ili njenom dijelu;
2. dozvoljeni godišnji ulov ribe po vrstama i dozvoljeni dnevni ulov ribe;
3. plan poribljavanja prema količinama i vrstama ribe, te novčana sredstva za realiziranje plana;
4. mjere i način zaštite ribolovnog područja, ribolovne zone ili njenog dijela, organizaciju rada ribočuvarske službe, te plan rada na uređenju okolice;
5. planirane športsko-ribolovne aktivnosti;
6. planirana novčana sredstva i namjenu korištenja tih sredstava.
Godišnji program donosi se do kraja tekuće godine za narednu godinu.
Suglasnost za ribarsku osnovu i godišnje programe, uz prethodno pribavljeno mišljenje kantonalnog ministarstva, ovjerava i izdaje Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo).

Članak 11.

Korisnici susjednih ribolovnih područja ili zona koja se nalaze na istoj ribolovnoj vodi dužni su svoje programe uskladiti glede mjera zaštite, gajenja i lova riba, zaštite ribolovnih voda i poribljavanja.
Korisnik koji je natječajem dobio ribolovno pravo na ribolovnom području ili dijelu ribolovnog područja, do donošenja ribarske osnove, ribolovno područje koristi na temelju privremenog programa koji se donosi za prvu godinu korištenja.
Privremeni program korisnik donosi u roku od 60 dana od dana ustupanja ribolovnog područja na korištenje.

Članak 12.


Ribarska osnova sadrži:
1. temeljne hidrološke, biološke, fizičke, kemijske i druge karakteristike voda ribolovnog područja;
2. sastav ribljeg fonda po vrstama (kakvoća i količina);
3. mogućnost i način prirodnog i umjetnog prirasta ribljeg fonda po vrstama riba;
4. mjere za gajenje, zaštitu i lov riba i životinja kojima se ribe hrane;
5. mogućnost gospodarskog ribarstva i ulova rakova;
6. mjere za zaštitu ribljeg mrjestilišta, riba i riblje ikre sa plavnih područja;
7. mjere za otkrivanje i suzbijanje zagađivača voda ribarskog područja;
8. uvjete obavljanja športsko-rekreacijskog ribolova i mjere za promicanje športsko-rekreacijskog ribolova i ribolovnog turizma na ribarskom području;
9. organiziranje ribočuvarske službe;
10. program poribljavanja (vrijeme, količina i vrste riba);
11. sredstva potrebita za provedbu ribarske osnove i način osiguranja tih sredstava.
U slučaju pomora riba, veće od jedne trećine ihtiomase procijenjene ribarskom osnovom, mora se obaviti revizija ribarske osnove.
Ribarsku osnovu, kao i njenu reviziju, izrađuju pravne osobe iz članka 48. ovoga zakona.

Članak 13.

Radi evidentiranja podataka o površini ribolovnih područja i ribolovnih zona, o granicama ribolovnih područja i ribolovnih zona, o količini i vrstama riba, te o nositeljima ribolovnih prava, u kantonalnom ministarstvu vodi se ribarski katastar.
Oblik, sadržaj i način vođenja ribarskog katastra iz stavka 1. ovoga članka propisuje federalni ministar.
Korisnici ribolovnih područja, odnosno ribolovnih zona, dužni su dostaviti podatke za vođenje ribarskog katastra iz stavka 1. ovoga članka kantonalnom ministarstvu do kraja ožujka tekuće godine za prethodnu godinu.

III RIBOLOV

Članak 14.

Ribolov se obavlja sredstvima i priborom kojima se ne ugrožava riba i životinje kojima se ribe hrane.
Federalni ministar donosi propise o načinu, priboru i sredstva kojima se obavlja ribolov.



Gospodarski ribolov

Članak 15.

Gospodarski ribolov može se obavljati samo na ribolovnim područjima koja su utvrđena aktom o određivanju ribolovnog područja sukladno članku 4. ovoga zakona.

Članak 16.

Gospodarskim ribolovom mogu se baviti fizičke i pravne osobe registrirane za obavljanje gospodarskog ribolova, ako:
1. imaju dozvolu za gospodarski ribolov;
2. je fizička osoba ili fizička osoba u pravnoj osobi stručno osposobljena za gospodarski ribolov ili ima zaposlene osobe koja su stručno osposobljene za gospodarski ribolov;
3. ako ribolovni pribor i oprema ispunjavaju obilježja iz članka 14.ovoga Zakona.

Članak 17.

Dozvolu za obavljanje gospodarskog ribolova fizičkim i pravnim osobama uz nadoknadu izdaje kantonalno ministarstvo, na temelju provedenog javnog natječaja sukladno odredbama ovoga zakona i Zakona o koncesijama («Službene novine Federacije BiH», broj 40/02).
Dozvola za gospodarski ribolov, kao i zahtjev za izdavanje dozvole mora sadržati:
1. tvrtku obrtnika ili tvrtku pravne osobe kojima se izdaje dozvola za gospodarski ribolov;
2. naznaku dijela ribolovnog područja i/ili ribolovne zone u kojoj će se obavljati gospodarski ribolov;
3. vrstu i broj ribolovnih pribora i opreme kojima će se obavljati gospodarski ribolov;
4. ime ili registarsku oznaku plovila kojim će se obavljati ribolov.
Dozvola za gospodarski ribolov izdaje se na temelju javnog natječaja, odnosno poziva na javni tender kojeg raspisuje kantonalno ministarstvo.
Dozvolu korisniku izdaje Vlada kantona na prijedlog kantonalnog povjerenstva za koncesije, korisniku koji ponudi najpovoljnije uvjete za obavljanje gospodarskog ribolova (objekte, uređaje, sredstva, stručne kadrove i dr.).
Dosadašnji korisnik ima pod jednakim uvjetima pravo prvenstva u dobivanju dozvole za gospodarski ribolov.
Visinu nadoknade za obavljanje gospodarskog ribolova određuje kantonalno ministarstvo.
Prije izdavanja dozvole za gospodarski ribolov kantonalno ministarstvo i korisnik zaključuju ugovor o obavljanju gospodarskog ribolova koji mora sadržati sve elemente iz čl.16. i 17. ovoga Zakona i članka 29. Zakona o koncesijama, ali može sadržati i druge elemente obligacijsko-pravnog karaktera.
Dozvola se izdaje na rok od deset godina.
Protiv rješenja kojim se dozvola uskraćuje može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu.

Članak 18.

Dozvola za gospodarski ribolov nije prenosiva.
Dozvola za gospodarski ribolov oduzet će se rješenjem kantonalnog ministarstva:
1. ako se utvrdi da fizička ili pravna osoba kojoj je izdana dozvola za gospodarski ribolov nema propisane pribor ili opremu za ribolov;
2. ako se utvrdi da fizička ili pravna osoba kojoj je izdana dozvola za gospodarski ribolov sama nije stručno osposobljena za gospodarski ribolov ili ako nema uposlene koji su stručno osposobljeni za gospodarski ribolov;
3. ako se utvrdi da nositelj dozvole za obavljanje gospodarskog ribolova ne plaća nadoknadu za obavljanje gospodarskog ribolova;
4. ugovor se može raskinuti i oduzeti dozvola za gospodarski ribolov ako korisnik ne ispunjava uvjete, odnosno obveze određene ovim zakonom, ugovorom ili ne gospodari sukladno ribarskoj osnovi;
5. ako se to ribolovno područje (ribolovne vode) koristi za ciljeve koji isključuju mogućnost bavljenja gospodarskim ribolovom.
U slučaju raskida ugovora korisnik ima pravo na nadoknadu uloženih, a neiskorištenih sredstava.
Postupak za oduzimanje dozvole za gospodarski ribolov pokreće mjerodavni poljoprivredni inspektor, ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 2. ovoga članka, a konačnu odluku o oduzimanju dozvole za gospodarski ribolov donosi kantonalno ministarstvo.
Protiv rješenja o oduzimanju dozvole iz stavka 2. ovoga članka može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu.
Sredstva uplaćena na ime nadoknade za gospodarski ribolov prihod su kantonalnog proračuna.
Registar o izdanim dozvolama za obavljanje gospodarskog ribolova vodi kantonalno ministarstvo.
Oblik, sadržaj i način vođenja registra o izdanim dozvolama za gospodarski ribolov propisuje federalni ministar.

Športsko-rekreacijski ribolov

Članak 19.

Ribu na ribolovnim vodama mogu loviti ribiči:
1. koji imaju položen ispit za lov riba u športsko-rekreacijskom ribolovu (u daljnjem tekstu: ribički ispit);
2. koji imaju dozvolu za lov riba u športsko-rekreacijskom ribolovu.
Odredba stavka 1. točke 1. ovoga članka ne odnosi se na ribiče strane državljane.

Športsko-ribolovni savez Federacije BiH

Članak 20.

Športsko-ribolovni savez Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Savez) u smislu ovoga zakona obavlja poslove koji su mu, kao javne ovlasti povjereni ovim Zakonom, odnosno za koje je ovlašten.

Članak 21.

Savez organizira i sprovodi mjere promicanja i zaštite ribljeg fonda, organizira sudjelovanje u ekološkim aktivnostima na području svoga djelovanja i vodi evidenciju o položenim ribičkim ispitima prema Programu za polaganje ribičkog ispita.
Pored poslova iz stavka 1. ovoga članka Savez organizira podjelu dozvola korisnicima ribolovnog fonda, a po godišnjem programu takmičenja organizira, sprovodi i izdaje odobrenje za sva takmičenja u športsko-rekreacijskom ribolovu, osim međunarodnih takmičenja, prikuplja podatke od korisnika ribolovnog prava o količini i sastavu ulova u športsko-rekreacijskom ribolovu, te izdaje ribočuvarske značke i legitimacije na zahtjev korisnika ribolovnog prava.

Ribički ispit

Članak 22.

Program i način polaganja ribičkog ispita, obrazac i način izdavanja uvjerenja o položenom ribičkom ispitu propisuje federalni ministar.
Program za polaganje ribičkog ispita donosi federalni ministar, uz prethodno pribavljeno mišljenje Saveza.
Provjeru znanja prema Programu za polaganje ribičkog ispita obavlja povjerenstvo koje na prijedlog Saveza imenuje federalni ministar.
Oblik, sadržaj i način vođenja registra o izdanim uvjerenjima o položenom ribičkom ispitu propisuje federalni ministar.

Članak 23.

Troškove povjerenstva za polaganje ribičkog ispita snosi kandidat.
Visinu iznosa troškova iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje federalni ministar.

Dozvole

Članak 24.

U športsko-rekreacijskom ribolovu ribiči moraju kod sebe imati dozvolu za ribolovno područje ili ribolovnu zonu na kojima obavljaju ribolov.
Dozvole iz stavka 1. ovoga članka izdaje kantonalno ministarstvo korisniku ribolovnog područja posredstvom Saveza.
Ribiči za obavljanje športsko-rekreacijskog ribolova na određenom ribolovnom području ili određenoj ribolovnoj zoni kupuju dozvole od korisnika ribolovnog prava za to ribolovno područje ili tu ribolovnu zonu.
Korisnik ribolovnog prava ne može dobiti dozvolu za tekuću kalendarsku godinu, ako nema potvrđenu ribarsku osnovu i potvrđen godišnji plan.
Korisnik ribolovnog područja može prodavati dozvole:
1. samo za ribolovno područje ili ribolovnu zonu za koju je dobio ribolovno pravo;
2. samo ribičima sa položenim ribičkim ispitom;
3. ribičima stranim državljanima bez položenog ribičkog ispita.
Dozvola koja je potvrđena od korisnika ribolovnog područja vrijedi samo na ribolovnom području ili ribolovnoj zoni za koju je korisnik dobio ribolovno pravo.
Iznimno od odredaba stavka 4. ovoga članka korisnici ribolovnog prava mogu međusobno ugovoriti pravo reciprociteta ribolova na ribolovnom području ili u ribolovnoj zoni, za koju su dobili ribolovno pravo, ako je to sukladno ribarskim osnovama za ta ribolovna područja ili te ribolovne zone, ali takvo pravo reciprocitetnog ribolova mora biti naznačeno u dozvoli.

Članak 25.

Federalni ministar propisuje oblik i sadržaj obrasca dozvole za obavljanje športsko-rekreacijskog ribolova.



IV AKVAKULTURA

Članak 26.

Akvakultura obuhvaća uzgoj riba i drugih vodenih organizama u ribnjacima, ograđenim dijelovima ribolovne vode i kavezima u ribolovnoj vodi.
Akvakulturom se mogu baviti fizičke i pravne osobe registrirane za obavljanje akvakulture i/ili korisnik ribolovnog područja ako je akvakultura predviđena ribarskom osnovom.
Fizičke i pravne osobe mogu započeti obavljati djelatnost akvakulture ako imaju dozvolu za akvakulturu, koju izdaje kantonalno ministarstvo, uz prethodno pribavljenu veterinarsko-zdravstvenu suglasnost na lokaciju i projektnu dokumentaciju za izgradnju i rekonstrukciju objekata, sukladno odredbama Zakona o veterinarstvu (“Službene novine Federacije BiH”, broj 46/00 ).
Rješenje da li izgrađeni ili rekonstruirani objekt udovoljava propisanim veterinarsko-zdravstvenim uvjetima donosi kantonalni ministar, za objekte čija je proizvodnja planirana za unutarnji promet, a za izvozne objekte rješenje donosi federalni ministar.

Članak 27.

Dozvola za akvakulturu, kao i zahtjev za izdavanje dozvole za akvakulturu mora sadržati:
1. tvrtku obrtnika ili tvrtku pravne osobe kojoj se izdaje dozvola za akvakulturu;
2. naznaku ribolovnog područja ili ribolovne zone, na kojoj će se obavljati djelatnost akvakulture;
3. površinu ribnjaka, ograđenog vodenog prostora ili zapreminu kaveza koji će se koristiti za akvakulturu;
4. vrste riba ili drugih vodenih organizama koji će se uzgajati;
5. stručnu studiju o opravdanosti akvakulture;
6. koncesiju za korištenje voda za uzgoj riba i/ili drugih vodenih organizama u gospodarske svrhe, izdanu sukladno posebnom zakonu.
Zahtjev za dobivanje dozvole za akvakulturu predaje se sukladno Zakonu o koncesijama.
Dozvola za akvakulturu se izdaje po proceduri i na način kako je to propisano u članku 17. ovoga Zakona.
Protiv rješenja kantonalnog ministarstva kojim se uskraćuje dozvola za akvakulturu, može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu u roku od 15 dana od dana primitka rješenja.
Zabranjeno je uzgajati vrste riba i/ili drugih vodenih organizama koji nisu upisani u dozvolu za akvakulturu.

Članak 28.

Dozvola za akvakulturu prestaje vrijediti prestankom obavljanja djelatnosti, prestankom postojanja pravne osobe, odnosno obrta fizičke osobe i prestankom ugovora o koncesiji za korištenje voda za uzgoj riba i/ili drugih vodenih organizama u gospodsrske svrhe.
Dozvola za akvakulturu oduzima se rješenjem kantonalnog ministarstva, ako se utvrdi da fizička ili pravna osoba uzgaja vrste riba i/ili drugih vodenih organizama koji nisu upisani u dozvoli za akvakulturu ili da se ne pridržavaju propisanih uvjeta zaštite ribe i prirode ili da korisnik ne ispunjava uvjete, odnosno obveze propisane ovim zakonom, ugovorom ili ne gospodari sukladno ribarskoj osnovi.
Postupak za oduzimanje dozvole za akvakulturu pokreće mjerodavni poljoprivredni inspektor, a konačnu odluku o oduzimanju dozvole donosi kantonalno ministarstvo.
U slučaju oduzimanja dozvole iz stavka 2.ovoga članka korisnik ima pravo na nadoknadu uloženih, a neiskorištenih sredstava.
Protiv rješenja o oduzimanju dozvole iz stavka 2. ovoga članka može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu u roku od 15 dana od dana primitka rješenja.
Kantonalno ministarstvo vodi registar o izdanim dozvolama za akvakulturu.
Oblik, sadržaj i način vođenja registra o izdanim dozvolama za akvakulturu propisuje federalni ministar.

Članak 29.

Na ribolovnoj vodi na kojoj se riba uzgaja u kavezima ili unutar ograda zabranjeno je loviti ribe i obavljati druge radnje koje mogu ometati djelatnost akvakulture na udaljenosti manjoj od 50 metara od označenih granica koncesijom dodijeljene vodene površine.

V ZAŠTITA RIBA

Članak 30.

Ribolovno područje koje je određeno za športsko-rekreacijski ribolov može se koristiti i za gospodarski ribolov ako takav treba da spriječi razvoj manje vrijednih ili prenamnožavanje vrsta riba (sanacijski ribolov).
Dozvolu za sanacijski ribolov na ribolovnom području iz stavka 1. ovoga članka izdaje Federalno ministarstvo.
Dozvolom iz stavka 2. ovoga članka određuje se vrijeme i način obavljanja ribolova, kao i vrsta i količina ribe koju treba izloviti.

Članak 31.

Ribolov za znanstveno-istraživačke svrhe na ribolovnim vodama može se obavljati na temelju dozvole koju izdaje Federalno ministarstvo, na temelju zahtjeva i predočenog istraživačkog programa.
U dozvoli za ribolov za znanstveno-istraživačke svrhe mora biti naznačeno:
- na kojim vodama se obavlja ribolov za znanstveno-istraživačke svrhe;
- u kojim slučajevima, odnosno pod kojim uvjetima;
- u kom vremenu, vrsti i količini ribe;
- način uporabe sredstava i pribora za obavljanje ovoga ribolova.
Korisnik dozvole dužan je izvijestiti kantonalno ministarstvo i korisnika o vremenu u kojem će obavljati ribolov za znanstveno-istraživačke svrhe.

Članak 32.

Ribolov pomoću električne struje (u daljnjem tekstu: elektroribolov) na ribolovnom području može se obavljati u slučaju:
- izlovljavanja riba radi poribljavanja;
- uklanjanja manje vrijednih vrsta riba;
- sagledavanja stanja ribljeg fonda, a na temelju dozvole koju izdaje Federalno ministarstvo.
Elektroribolov mogu obavljati samo osobe koje su stručno osposobljene za tu vrstu ribolova.
O izvršenom elektroribolovu sastavlja se zapisnik na licu mjesta, uz nazočnost nadležnog inspektora, predstavnika korisnika, veterinara i drugih osoba.
Zapisnik ima snagu javne isprave.
Korištenje EHO sonara na ribolovnom području dozvoljeno je samo za znanstveno-istraživačke svrhe.

Članak 33.

Korisnici dozvola za sanacijski ribolov, ribolov za znanstveno-istraživačke svrhe i elektroribolov dužni su po izvršenom ribolovu dostaviti izvješće Federalnom ministarstvu o količini i vrsti ribe, vremenu obavljanja ribolova, mjestu i načinu ribolova, odnosno korištenju pribora i sredstava za obavljeni ribolov.

Članak 34.

Korisnik je dužan svake godine, sukladno godišnjem programu obavljati poribljavanje ribolovnog područja.
Poribljavanje ribolovnog područja i nasađivanje ribnjaka obavlja se zdravom ribom, ribljom mlađi i oplođenom ikrom, nakon izvršene zdravstvene kontrole i utvrđivanja kakvoće ribe, riblje mlađi, ikre i ribolovne vode.
Federalni ministar odobrava unos novih vrsta ribe u ribolovnu vodu, nakon pribavljenog mišljenja znanstveno-stručne institucije iz članka 48. ovoga Zakona.

Članak 35.

Fizičke i pravne osobe koje provode određene djelatnosti na vodotocima i akumulacijama i dovedu do pomora ribe, a za koju se utvrdi da su je prouzrokovali, moraju korisniku ribolovnog područja nadoknaditi štetu.
Izgradnja ili rekonstrukcija brane, vodoprivrednog ili drugog objekta ili postrojenja na ribolovnoj vodi može se obavljati pod uvjetima da se osigura nesmetano razmnožavanje ribe, zaštita ribljeg fonda i migracija ribe.
Ukoliko se ne osigura slobodna migracija ribe iz stavka 2. ovoga članka, investitor, odnosno drugi korisnik brane, vodoprivrednog ili drugog objekta ili postrojenja, dužan je nadoknaditi pričinjenu štetu korisniku ribolovnog područja suglasno odštetnom cjeniku u ribarstvu i donijeti program revitaliziranja životnih zajednica i dovesti ih u odgovarajuće stanje, uz osiguranje kontinuiranog poribljavanja radi održavanja prirodne reprodukcije.
Korisnici dovodnih, turbinskih i drugih kanala dužni su ugraditi i održavati uređaje za sprječavanje ulaza ribe u te kanale.
U kantonalnom ministarstvu vodi se registar stvarnih i potencijalnih zagađivača ribolovnih voda sa točnim podacima o vrsti štetne materije koja dospijeva u ribolovne vode.

Članak 36.

U prirodnim ribljim mrjestilištima zabranjeno je vaditi šljunak, kamen i panjeve, a u vrijeme mrijesta zabranjeno je obavljati i druge radnje koje ometaju mriješćenje.
U prirodnim ribljim mrjestilištima zabranjene su sve vrste ribolova, osim sanacijskog ribolova predviđenim ribarskom osnovom koji se obavlja radi razvoja plemenitih vrsta ribe, riblje mlađi i ikre.
Aktom o proglašenju prirodnog ribljeg mrjestilišta mogu se odrediti i druge mjere zaštite.

Članak 37.

Radi zaštite riba i promicanja ribarstva kantonalno ministarstvo utemeljuje lovostaj za sve ili pojedine vrste ribe na ribolovnom području ili na dijelovima ribolovnog područja, kao i zabranu lova riba koje nemaju propisanu veličinu.
Kantonalno ministarstvo nalaže lovostaj i zabranu iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 38.

Veterinarsko-zdravstvena zaštita ribljeg fonda u ribolovnim vodama i ribnjacima obavlja se na način kako je to regulirano odredbama Zakona o veterinarstvu, kao i propisima donesenim na temelju njega.

VI RIBOČUVARSKA SLUŽBA

Članak 39.

Radi zaštite ribarskog područja ili ribolovne zone korisnici ribolovnog prava obvezni su organizirati ribočuvarsku službu.
Ribočuvarsku službu obavljaju ribočuvari koji moraju imati položen ribički ispit i najmanje IV stupanj naobrazbe-poljoprivrednog ili veterinarskog smjera.
Ribočuvare imenuje korisnik ribolovnog prava za ribolovno područje ili dio ribolovnog područja za koje je dobio ribolovno pravo.
Udruga i organizacija športskih ribolovaca koji koriste ribolovno područje mogu, pored čuvara da osiguraju čuvanje ribolovnog područja preko svojih članova.

Članak 40.

Ribočuvar ima legitimaciju i značku kojima se dokazuje njegovo službeno svojstvo, identitet i ovlasti.
Legitimaciju i značku iz stavka 1. ovoga članka ribočuvaru izdaje korisnik ribolovnog područja.
Organizaciju i rad ribočuvarske službe, oblik i sadržaj obrasca legitimacije i značke ribočuvara propisuje federalni ministar.

Članak 41.

Prigodom obavljanja svoje djelatnosti ribočuvar je ovlašten da od ribiča:
1. zatraži dozvolu za obavljanje ribolova;
2. pregleda ribolovni pribir, opremu za ribolov i ulov;
3. zatraži osobnu kartu ili drugu ispravu na temelju koje može utvrditi njegov identitet.
Kada utvrdi protuzakonito postupanje ribočuvar je ovlašten da :
- kada ustanovi da veličina ulovljene ribe nije sukladna propisanoj duljini za određenu vrstu ribe, naložit će da se ulovljena riba vrati u vodu i opomenut će ribiča na zakonsku obvezu poštivanja određene duljine ribe;
- ukoliko ulovljena riba ne odgovara zakonom propisanoj duljini, a više nije živa, ribočuvar će zapisnički oduzeti pribor kojim je izvršen ribolov sa ulovom, i sačiniti zapisnik o zapljeni;
- ukoliko osoba u ribolovu odbije da se legitimira, ribočuvar je dužan da bez sukoba potraži drugi izvor moguće identifikacije (registracijski broj automobila ili motocikla, svjedoka koji poznaje osobu koja izbjegava identifikaciju i sl.);
- ukoliko to nije moguće, pozvat će mobilnim telefonom patrolu MUP-a ili osobu pri telefonu kod korisnika ribolovne vode radi upućivanja poziva za pomoć, ukoliko osobno nema mobilni telefon;
- ukoliko ribočuvar u radu zatekne osobu ili osobe koje vrše kazneno djelo na ribolovnom području, mora osigurati pomoć MUP-a ili volonterske ribočuvarske službe, pa tek onda pokušati identificirati i legitimirati osobe koje vrše ribokrađu;
- ukoliko ribočuvar u radu pronađe mreže, pribor i druga sredstva za ribokrađu, dužan je prvo osigurati potporu MUP-a ili dva predstavnika volonterske ribočuvarske službe;
- noćni obilazak i akcije ribočuvara moraju biti u dogovoru sa MUP-om, sa najmanje dva predstavnika MUP-a ili dva predstavnika volonterske ribočuvarske službe;
- zatraži isprave o identifikaciji i dozvole za ribolov od osoba koje love ribu na obali ili se nalaze na čamcima ili drugim plovnim objektima na ribolovnoj vodi, kao i od osoba koje se nalaze u neposrednoj blizini ribolovnih voda u šatorima ili vozilima, a sa sredstvima za ribolov;
- provjeri da li se osoba koje se kontrolira pridržava propisanih minimalnih mjera i dozvoljenog maksimalnog ulova.
Ako ribočuvar zatekne na ribolovnim vodama na kojima obavlja ribočuvarsku službu osobu koja obavlja športsko-rekreacijski ribolov ili druge radnje protivne ovom zakonu i propisima donesenim na temelju njega, dužan je u roku od tri dana o tome sastaviti zapisnik i dostaviti ga mjerodavnom poljoprivrednom inspektoru.
Ako ribočuvar privremeno oduzme ribolovni pribor, opremu za ribolov ili ulov, dužan je u roku od 24 sata o tome sastaviti zapisnik i dostaviti ga mjerodavnom poljoprivrednom inspektoru, te dostaviti kopiju pisane potvrde o privremenom oduzimanju.
Osobi kojoj je privremeno oduzet ribolovni pribor, oprema za ribolov ili ulov izdaje se potvrda o točno označenim predmetima ili ulovom po vrsti i količini.
Ribočuvar je ovlašten da privremeno oduzme i bez odlaganja preda korisniku ulov, sredstva i pribor za ribolov, kao i druge predmete pronađene na ribolovnom području, ako postoji utemeljena sumnja da su uporabljeni ili bili namijenjeni za izvršenje prekršaja, ili su nastali ili pribavljeni počinjenjem prekršaja.
S privremeno oduzetim ribolovnim priborom, opremom za ribolov ili ulovom, korisnik ribolovnog prava ne može raspolagati (uništiti, prodati, predati, darivati, zamijeniti i sl.), do okončanja prekršajnog postupka ili postupka pred drugim mjerodavnim organom.
Zapisnik i potvrda iz stavka 5. ovoga članka koriste se u prekršajnom postupku kao dokaz uz prijavu za pokretanje prekršajnog postupka koju podnosi mjerodavni poljoprivredni inspektor ili oštećeni.
Ribiči su dužni ribočuvarima omogućiti obavljanje ribočuvarskog nadzora i pružiti im sve potrebite podatke i izvijesti u svezi sa obavljanjem ribočuvarskog nadzora.

Članak 42.

Odredbe ovoga zakona odnose se i na gajenje, zaštitu i lov rakova, školjki, žaba, pijavica, kornjača, zmija, kao i na druge životinje koje žive u ribolovnoj vodi i kojima se ribe hrane.

Članak 43.

Udruge, organizacije športskih ribolovaca, ribiči i građani ne mogu ulovljenu ribu u športsko-rekreacijskom ribolovu stavljati u promet.

Članak 44.

Ribe koje su ulovljene prije utemeljenja lovostaja ne mogu se stavljati u promet poslije isteka 48 sati od utemeljenja lovostaja.
U vrijeme lovostaja fizička i pravna osoba može stavljati u promet ribu na koju se odnosi lovostaj, ako ima pisani dokaz o:
- podrijetlu, odnosno uvozniku ribe;
- vrsti i količini ribe;
- nadnevku i mjestu ulova, odnosno kupovini ribe.

Članak 45.

Pri prometu ribe koje nemaju propisanu veličinu, fizička i pravna osoba mora imati pisane dokaze narečene u članku 44. stavak 2. ovoga zakona.

Članak 46.

Na ribolovnom području i drugoj ribolovnoj vodi zabranjeno je:
1. loviti ribu eksplozivom i drugim rasprskavajućim sredstvima;
2. loviti i uništavati riblju mlađ i primjerke veće biološke vrijednosti u vrijeme lovostaja;
3. loviti ribu harpunom, ostima i drugim zabranjenim sredstvima i priborom, vatrenim oružjem ili kemijskim i drugim sredstvima koja ubijaju i truju ili omamljuju ribu;
4. loviti ribu izravno rukom;
5. zagađivati ribolovnu vodu štetnim i opasnim materijama koje mogu mijenjati ili pogoršavati ustaljenu kakvoću vode ili dijela ribolovne vode i na taj način ugrožavati riblji fond;
6. odlagati otpadni materijal u ribolovne vode (kabasti materijal, smeće, i sl.);
7. poribljavati ribolovne vode nekvalitetnom i bolesnom ribom, ribljom mlađi i oplođenom ikrom;
8. pregrađivati vodeni tok privremenim ili stalnim pregradama koje ometaju prolaz ribe, ako to nije predviđeno investicijsko–tehničkom dokumentacijom za izgradnju ili rekonstrukciju objekata ili postrojenja ili ribarskom osnovom;
9. zatvarati, odvraćati i crpiti vodu iz ribolovne vode, ako to uzrokuje opasnost za opstojnost ribe;
10. naglo ispuštati vodu iz prirodnih i umjetnih jezera i drugih akumulacija, ako se time uzrokuje opstojnost ribe;
11. močiti lan, konoplju, divizmu i druge biljke koje štete ribljem fondu;
12. loviti ribu na ribolovnoj vodi na odstojanju manjem od 300 metara od brana hidroelektrana ili sličnog postrojenja na kojem postoji riblja staza;
13. ometati postavljanje znakova kojima se označava ribolovno područje, prirodno riblje mrjestilište, ribnjak ili ribolovna voda za ribolov pod posebnim uvjetima i mjestima na kojima je ribolov zabranjen, kao i obavljati oštećenje i premještanje znakova;
14. loviti noću mladicu, lipljana, pastrvu i glavaticu (salmonide) na ribolovnom području koje se može koristiti samo za športsko-rekreacijski ribolov;
15. sprječavati spašavanje ribe i riblje mlađi sa zemljišta koje je poplavljeno;
16. držanje sredstava i pribor za gospodarski ribolov u objektima i na objektima koji se nalaze na ribolovnoj vodi ili na drugim objektima na ribarskom području osobi koja nije ovlaštena da obavlja gospodarski ribolov;
17. Odredbe stavka 1. toč. 4, 5, 6, 8. i 10. ovoga članka odnose se i na akvakulturu.

Članak 47.

Korisnik ribolovnog područja ili druge ribolovne vode dužan je poduzimati potrebite mjere za vraćanje riba u ribolovnu vodu sa zemljišta koje je poplavljeno.
Korisnik zemljišta koje je poplavljeno dužan je omogućiti spašavanje riba i riblje mlađi sa tog zemljišta.
Riba koja se nalazi na zemljištu koje je bilo poplavljeno pripada korisniku ribolovnog područja.

Članak 48.

Poslove u području slatkovodnog ribarstva obavljaju pravne osobe koje su registrirane za stručna i znanstvena istraživanja iz područja slatkovodnog ribarstva ili ekologije kopnenih voda.
Pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka obavljaju sljedeće poslove:
1. izrađuju ribarske osnove;
2. izrađuju revizije ribarskih osnova;
3. izrađuju stručne studije i procjene stanja ribljeg fonda, te predlažu mjere za zaštitu riba i promicanje ribarstva;
4. raščlanjuju podatke o akvakulturi, te predlažu mjere za promicanje akvakulture;
5. obavljaju kemijska istraživanja vode u akvakulturi i ribolovnim vodama;
6. obavljaju istraživanja na području primarne organske produkcije za potrebe ribarstva;
7. obavljaju istraživanja na području sekundarne organske produkcije za potrebe ribarstva;
8. obavljaju istraživanja utjecaja unošenja ribljih vrsta u ribolovne vode;
9. obavljaju istraživanja uzgoja autohtonih i alohtonih vrsta riba;
10. izdaju certifikate o podrijetlu i genetičkoj autohtonosti;
11. izdaju certifikate o kakvoći;
Pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka dužna su o obavljanju poslova iz svoje djelatnosti, a vezano za ribarstvo, najmanje jednom godišnje dostaviti izvješće Federalnom ministarstvu.

VII UPRAVNI NADZOR

Upravni nadzor

Članak 49.

Upravni nadzor nad provedbom ovoga zakona i propisa donesenih na temelju njega, kao i upravni nadzor nad radom ovlaštenih pravnih osoba u prenijetim im poslovima iz mjerodavnosti federalnog organa uprave obavlja Federalno ministarstvo.
Federalno ministarstvo obavlja instancijski nadzor, izdaje stručne naputke i objašnjenja u primjeni zakona nad radom pravnih osoba kojima su povjerene javne ovlasti.
Kantonalno ministarstvo obavlja upravni nadzor nad provedbom ovoga zakona i propisa donesenih na temelju njega u poslovima koji su dati u mjerodavnost kantona i nad pravnim osobama kojima je prenesena javna ovlast, a iz mjerodavnosti kantona.

Inspekcijski nadzor

Članak 50.

Inspekcijski nadzor nad provedbom odredaba ovoga zakona i propisa donesenih na temelju njega provode federalna poljoprivredna inspekcija i kantonalna poljoprivredna inspekcija.
Inspekcijski nadzor nad provedbom odredaba ovoga zakona i propisa donesenih na temelju njega, a tiču se veterinarsko-zdravstvene kontrole, provode federalna i kantonalna veterinarska inspekcija.



Članak 51.

U provedbi inspekcijskog nadzora iz oblasti slatkovodnog ribarstva federalni poljoprivredni inspektor je ovlašten i obvezan provoditi kontrolu:
1. izrade, ostvarivanja i revizije ribarskih osnova;
2. poslovnih knjiga, dokumenata i evidencije fizičkih osoba i pravnih osoba koje se odnose na provedbu odredaba ovoga zakona i propisa donesenih na temelju njega;
3. rada Saveza u poslovima koji su mu povjereni kao javne ovlasti ovim zakonom;
4. nadzire provođenje odredbi ovoga zakona o sanacijskom ribolovu, ribolovu za znanstveno- istraživačke svrhe i elektroribolovu, te
5. obavlja sve poslove i zadatke iz mjerodavnosti kantonalne poljoprivredne inspekcije ukoliko ova iz bilo kojeg razloga ne izvršava poslove i zadatke utvrđene ovim zakonom i propisima donesenih na temelju njega i
6. nadzire ostale poslove propisane ovim zakonom.
Ukoliko nađe da je povrijeđen ovaj zakon ili drugi propis donesen na temelju njega, inspektor ima pravo i obvezu:
1. rješenjem narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka, odnosno nepravilnosti u određenom roku;
2. podnijeti mjerodavnom organu zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka;
3. poduzeti i druge mjere, odnosno obavljati druge radnje za koje je posebnim propisima ovlašten.

Kantonalna poljoprivredna inspekcija obavlja sve poslove inspekcijskog nadzora osim poslova za koje je ovim zakonom određeno da ih izravno obavlja federalna poljoprivredna inspekcija, a posebice da:
1. kontrolira donošenje i provedbu godišnjeg plana, odnosno pojedinih mjera utvrđenih tim planom;
2. kontrolira poribljavanje ribolovne vode ribom, ribljom mlađi ili oplođenom ikrom;
3. nadzire izdavanje ribolovnih dozvola od izdavatelja dozvole do krajnjeg korisnika;
4. vodi službene podatke za područje kantona o povrjedama odredaba ovoga zakona i propisa donesenih na temelju njega;
5. izvješćuje mjerodavne organe o nepravilnostima i predlaže provedbu određenih mjera, ako sam nije ovlašten za poduzimanje odgovarajućih mjera;
6. podnosi prijavu za pokretanje prekršajnog postupka radi povrjede odredaba ovoga zakona i propisa donesenih na temelju njega.
Kada utvrdi da je povrijeđen ovaj zakon ili drugi propis donesen na temelju njega, inspektor ima pravo i obvezu da:
1. zabrani izgradnju ili rekonstrukciju vodoprivrednog ili drugog objekta ili postrojenja na ribolovnoj vodi koje sprječava nesmetano razmnožavanje ribe, zaštitu ribljeg fonda i migraciju ribe;
2. zabrani akvakulturu i promet ribe, riblje mlađi i oplođene ikre, ako se obavlja suprotno odredbama ovoga zakona;
3. zabrani lov ribe nedozvoljenim sredstvima;
4. zabrani ispuštanje štetnih i opasnih tvari u ribolovnu vodu;
5. zabrani pregrađivanje vodenog toka privremenim ili stalnim pregradama koje ometaju prolaz ribe, ako to nije predviđeno investicijsko-tehničkom dokumentacijom;
6. zabrani zatvaranje ili crpljenje vode iz dijela ribolovnog područja, ako se time prouzroči opasnost za opstojnost ribe;
7. zabrani naglo ispuštanje vode iz prirodnih i umjetnih jezera i drugih akumulacija, ako se time prouzroči opasnost za opstojnost ribe;
8. zabrani močenje lana, konoplje, divizme i drugih štetnih biljaka u ribolovnoj vodi;
9. zabrani lov ribe, ako se isti vrši suprotno članku 46. toč. 11. i 12. ovoga zakona;
10. naredi spašavanje ribe i riblje mlađi sa zemljišta koje je poplavljeno;
11. zabrani kretanje osobama bez dozvole i sa sredstvima i priborom za ribolov van putova pored ribolovnog područja, ribnjaka ili drugih ribolovnih voda;
12. zabrani držanje sredstava i pribora za ribolov u objektima i na objektima koji se nalaze na ribolovnoj vodi ili na drugim objektima na ribolovnom području osobi koja nije ovlaštena da obavlja ribolov;
13. privremeno, do odluke mjerodavnog organa, oduzme od korisnika ili fizičke osobe sredstva i pribor za ribolov, kao i ulov i druge predmete uporabljene za obavljanje radnje kažnjive po ovome zakonu i predmete nastale izvršenjem takve radnje i bez odlaganja preda mjerodavnom organu;
14. uzima službene uzorke radi analize u mjerodavnoj laboratoriji;
15. nadzire izdavanje ribolovnih dozvola od izdavatelja dozvole do krajnjeg korisnika;
16. vodi službene podatke za područje kantona o povrjedama odredaba ovoga zakona i propisa donesenih na temelju njega;
17. izvješćuje mjerodavne organe o nepravilnostima i predlaže provedbu određenih mjera, ako sam nije ovlašten za poduzimanje odgovarajućih mjera;
18. podnosi prijavu za pokretanje prekršajnog postupka radi povrjede odredaba ovoga zakona i propisa donesenih na temelju njega.
Kada mjerodavni inspektor prigodom obavljanja inspekcijskog nadzora utvrdi da propis nije primijenjen ili je nepravilno primijenjen, donijeti će rješenje kojim će naložiti otklanjanje utvrđene nepravilnosti i odrediti rok u kome se one moraju otkloniti.
Ako je zakonom ili drugim propisom predviđeno da se za utvrđene nepravilnosti primjenjuju određene upravne mjere, inspektor će u rješenju iz stavka 4. ovoga članka izreći i tu mjeru.
Protiv rješenja kantonalnog poljoprivrednog inspektora može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu u roku od osam dana od dana primitka rješenja.
Protiv rješenja kantonalnog ministarstva može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu u roku od 15 dana od dana primitka rješenja.
Protiv rješenja federalnog poljoprivrednog inspektora može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu u roku od osam dana od dana primitka rješenja.
Kad je za obavljanje poslova inspekcijskog nadzora potrebito uzeti uzorke i obavljati analizu mjerodavni poljoprivredni inspektor će uzeti uzorke (u daljnjem tekstu: službeni uzorak) i dati ih na laboratorijske pretrage u laboratorije koje ispunjavaju uvjete za takve pretrage i analize.
Troškove analize službenih uzoraka nastalih u postupku snosi stranka.

VIII KAZNENE ODREDBE

Članak 52.

Novčanom kaznom od 2.000,00 KM do 8.000,00 KM kaznit će se pravna osoba za prekršaj ako:
1. ustupljeno mu ribolovno pravo ustupi drugom na korištenje (članak 7. stavak 2.);
2. ne donese ribarsku osnovu, godišnji program i ne obavi reviziju ribarske osnove (članak 10. stavak 1. i članak 12.);
3. obavlja gospodarski ribolov na ribolovnim područjima koja nisu utvrđena aktom o određivanju ribolovnog područja (članak 15);
4. obavlja gospodarski ribolov suprotno odredbama članka 16.;
5. započne obavljati djelatnost akvakulture bez dozvole (članak 26. stavak 3.);
6. obavlja djelatnost akvakulture nakon oduzimanja dozvole za akvakulturu (članak 28. stavak 2.);
7. obavlja sanacijski ribolov suprotno članku 30. stavak 1.;
8. obavlja ili omogući elektroribolov suprotno članku 32.;
9. ne podnese izvješće Federalnom ministarstvu o količini i vrsti ribe, vremenu obavljanja ribolova, mjestu i načinu ribolova, odnosno korištenju pribora i sredstava (članak 33.);
10. svake godine ne vrši poribljavanje sukladno godišnjem programu (članak 34. stavak 1.);
11. vrši poribljavanje ribolovne vode i ribnjaka suprotno odredbama članka 34. st. 2. i 3.;
12. svojom djelatnošću prouzrokuje pomor ribe (članak 35. stavak 1.);
13. gradi ili vrši rekonstrukciju vodoprivrednog ili drugog objekta ili postrojenja na ribolovnoj vodi suprotno članku 35. st. 2. i 3.;
14. korisnici dovodnih, turbinskih i drugih kanala ne ugrade i održavaju uređaje za sprječavanje ulaza ribe u te kanale (članak 35. stavak 4.);
15. u prirodnim ribljim mrjestilištima vadi šljunak, pijesak, kamen, panjeve i vrši druge radnje koje ometaju mrijest, odnosno organizira ribolov (članak 36.stavak 1.);
16. za vrijeme lovostaja vrši ribolov onih vrsta riba i lov rakova, školjki žaba, pijavica i kornjača na koje se lovostaj odnosi (članak 37., a u svezi sa člankom 42.);
17. ne osigura čuvanje ribolovnog područja (članak 39. stavak 1.);
18. vrši lov riba, rakova, školjki, žaba, pijavica i kornjača koje nemaju propisanu veličinu (članak 42.);
19. stavlja u promet ribe koje su ulovljene prije, odnosno 48 sati nakon utemeljenja lovostaja i ako za ribe za koje se lovostaj odnosi stavlja u promet i ne posjeduje pisani dokaz o podrijetlu, odnosno uvozniku ribe, vrsti i količini ribe, kao i nadnevku i mjestu ulova ribe (članak 44. st. 1. i 2.);
20. postupi suprotno članku 46. stavak 1. toč. 1, 5, 6, 7, 9. i 10.
Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 500,00 KM do 2.000,00 KM.

Članak 53.

Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba, ako:
1. vidno ne označi granice ribolovnog područja ili mjesto na kome je zabranjen ribolov (članak 9. stavak 1.);
2. ne uskladi programe sa susjednim korisnikom ribarskog područja (članak 11. stavak 1.);
3. ne donese privremeni program sukladno članku 11. st. 2 i 3;
4. kao korisnik ne dostavi podatke za vođenje ribarskog katastra (članak 13. stavak 3.);
5. vrši ribolov za znanstveno-istraživačke svrhe bez dozvole Federalnog ministarstva (članak 31. stavak 1.);
6. kao korisnik dozvole za ribolov za znanstveno-istraživačke svrhe ne izvijesti kantonalno ministarstvo i korisnika ribolovnog područja (članak 31. stavak 3.);
7. unese novu vrstu ribe u ribolovne vode bez odobrenja federalnog ministra (članak 34. stavak 3.);
8. ribočuvar obavlja ribočuvarsku službu suprotno odredbama članka 39. stavak 2.;
9. ne izda lovočuvaru legitimaciju na propisanom obrascu (članak 40. stavak 2.);
10. u prometu ribe nema pisani dokaz za ribu koja nema propisanu veličinu, pisani dokaz o podrijetlu, odnosno uvozniku ribe i količini ribe, kao i nadnevku i mjestu ulova, odnosno kupovini ribe (članak 45.);
11. učini neku od radnji iz članka 46. stavak 1. toč. 4, 11. i 15.;
12. kao korisnik ribolovnog područja ne poduzme potrebite mjere vraćanja riba sa poplavljenog zemljišta (članak 47. stavak 1.).
Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 500,00 KM do 2.000,00 KM.
Za prekršaj iz stavka 1. toč. 5, 10. i 11. ovoga članka, pored novčane kazne izriče se i zaštitna mjera oduzimanja predmeta koji su uporabljeni ili bili namijenjeni obavljanju prekršaja ili su nastali njegovim izvršenjem, a za prekršaj iz toč. 5, 7, 8. i 11. i zaštitna mjera oduzimanja imovinske koristi pribavljene počinjenjem prekršaja.

Članak 54.

Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM kaznit će se Savez, udruga, odnosno organizacija športskih ribolovaca, ako:
1. kao korisnik ribolovnog područja ustupljeno ribolovno područje ustupi drugom na korištenje (članak 7. stavak 2.);
2. kao korisnik ribolovnog područja vidno ne označi granice tog područja i mjesto na kojima je zabranjen ribolov (članak 9.stavak 1.);
3. kao korisnik ne donese ribarsku osnovu, godišnji program i ne uradi reviziju ribarske osnove (članak 10.);
4. kao korisnik ne dostavi podatke za vođenje ribarskog katastra (članak 13. stavak 3.);
5. organizira ribolov na način, sredstvima i priborom koji nisu dozvoljeni ovim zakonom i posebnim propisom (članak 14. stavak 1.);
6. postupi suprotno odredbama članka 21.;
7. uzgaja vrstu ribe ili drugih vodenih organizama koji nisu upisani u dozvolu za akvakulturu (članak 27. stavak 5.);
8. lovi ribu i obavlja druge radnje koje ometaju djelatnost akvakulture (članak 29.);
9. kao korisnik ribolovnog područja dozvoli elektroribolov suprotno odredbama članka 32.;
10. vrši poribljavanje ribolovne vode i ribnjaka suprotno odredbama članka 34. stavak 2.;
11. unosi novu vrstu ribe u ribolovnu vodu i ribnjak bez odobrenja federalnog ministra (članak 34. stavak 3);
12. organizira športski ribolov u prirodnim ribljim mrjestilištima suprotno članku 36.stavak 2.;
13. ne osigura i ne organizira čuvanje ribolovnog područja (članak 39. stavak 1.);
14. ribočuvar nema legitimaciju i značku kojima dokazuje službeno svojstvo (članak 40. stavak 1.);
15. ribočuvar postupi suprotno članku 41. st. 4, 5. i 6.;
16. za vrijeme lovostaja organizira lov riba, rakova, školjki, žaba, pijavica i kornjača na koje se lovostaj odnosi (članak 37., a u svezi sa člankom 42.);
17. stavlja u promet ulovljenu ribu suprotno članku 43.;
18. na ribolovnom području učini neku od radnji suprotno članku 46. stavak 1. toč. 4, 8, 11, 14. i 15.;
19. postupi suprotno članku 46. stavku 1. toč. 5, 6, 7. i 10.;
20. ne poduzima potrebite mjere za vraćanje riba sa zemljišta koje je poplavljeno u ribolovnu vodu (članak 47. stavak 1.);
Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 200,00 KM do 1.000,00 KM i odgovorna osoba u udruzi, odnosno organizaciji športskih ribolovaca.
Za prekršaj iz stavka 1. toč. 5, 6, 11, 16,17. i 20. pored novčane kazne izriče se i zaštitna mjera oduzimanjem predmeta koji su uporabljeni ili su bili namijenjeni njegovim obavljanjem, a za prekršaj iz toč. 5, 6, 11. i 12. i zaštitna mjera oduzimanja imovinske koristi pribavljene počinjenjem prekršaja.

Članak 55.

Novčanom kaznom od 200,00 KM do 1.000,00 KM kaznit će se za prekršaj građanin i ribič, ako:
1. obavlja športski ribolov zabranjenim sredstvima i priborom ( članak 14.);
2. bez dozvole korisnika ribolovnog područja obavlja ribolov (članak 24. stavak 2.);
3. postupi suprotno zabrani iz članka 29.;
4. postupi suprotno članku 36. st. 1. i 2.;
5. stavlja u promet ulovljenu ribu (članak 43.);
6. ako postupi suprotno članku 46. toč. 1, 2, 3, 4, 5, 6, 11,12, 13, 14, 15. i 16.
Za prekršaj iz stavka 1.ovoga članka, pored novčane kazne, izriče se i zaštitna mjera oduzimanja predmeta koji su uporabljeni ili bili namijenjeni izvršenju prekršaja ili su nastali njegovim počinjenjem kao i zaštitna mjera oduzimanja imovinske koristi pribavljene počinjenjem prekršaja i izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja ribolova i oduzimanja dozvole za ribolov u trajanju od jedne godine.

Članak 56.

Sredstva dobivena od novčanih kazni za prekršaje i izrečenih zaštitnih mjera po odredbama ovoga zakona su prihod Proračuna Federacije Bosne i Hercegovine.

IX PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 57.

Ribiči i osobe koje obavljaju nadzor nad provedbom propisa iz slatkovodnog ribarstva imaju pravo pristupa i kretanja ribolovnim vodama i prilazima preko zemljišta koje se nalaze uz to područje. To pravo ne odnosi se na zemljište koje je sastavni dio dvorišta, ograđenog vrta ili voćnjaka, na zemljište na koje je pristup posebnim propisima zabranjen ili ograničen, sukladno posebnim zakonima iz oblasti imovinsko-pravnih odnosa.
Korisnici ribolovnih područja dužni su u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona uskladiti svoje poslovanje sa odredbama ovoga zakona.

Članak 58.

Temeljni, odnosno godišnji plan promicanja ribarstva za ribolovno područje donesen po propisima o ribarstvu koji su važili do dana stupanja na snagu ovoga zakona, primjenjivat će se do isteka njegovog roka važenja, a najduže šest mjeseci po isteku toga roka.

Članak 59.

Ribolovna područja iz članka 4. ovoga zakona, u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona, odredit će kantonalna ministarstva.

Članak 60.

U roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona federalni ministar će donijeti slijedeće provedbene propise:
1. o načinu označivanja ribolovnog područja, odnosno dijela ribolovnog područja (članak 9. stavak 3.);
2. o obliku, sadržaju i načinu vođenja ribarskog katastra (članak 13. stavak 2.);
3. o načinu, priboru i sredstvima kojima se obavlja ribolov (članak 14. stavak 2.);
4. o obliku, sadržaju i načinu vođenja registra o izdanim dozvolama za gospodarski ribolov (članak 18. stavak 8.);
5. o programu i načinu polaganja ribičkog ispita, obrazac i način izdavanja uvjerenja o položenom ribičkom ispitu (članak 22. stavak 1.);
6. o obliku, sadržaju i načinu vođenja registra o izdanim uvjerenjima o položenom ribičkom ispitu (članak 22. stavak 4.);
7. o obliku i sadržaju obrasca dozvole za obavljanje športsko-rekreacijskog ribolova (članak 25.);
8. o obliku, sadržaju i način vođenja registra o izdanim dozvolama za akvakulturu (članak 28. stavak 7.);
9. o organizaciji i radu ribočuvarske službe i obliku i sadržaju obrasca legitimacije i značke ribočuvara (članak 40. stavak 3.);
10. odštetni cjenik u ribarstvu (članak 35. stavak 3.).

Članak 61.

Danom stupanja na snagu ovoga zakona na teritoriji Federacije prestaje primjena svih propisa iz oblasti slatkovodnog ribarstva koji su se do dana stupanja na snagu ovoga zakona primjenjivali na teritoriji Federacije.
Iznimno od odredba stavka 1. ovoga članka, do donošenja podzakonskih propisa predviđenim u članku 60. ovoga zakona, na teritoriji Federacije primjenjivat će se podzakonski propisi koji su se primjenjivali na teritoriji Federacije do stupanja na snagu ovoga zakona, osim ako nisu u oprečnosti sa odredbama ovoga zakona.

Članak 62.

Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u “Službenim novinama Federacije BiH”.
Ustvari, ja volim sjediti kraj vode i gledati u vodu.
Štapove nosim da bi me zvali ribolovcem, a ne "budalom koja gleda u vodu".

by Kapo Senad :mrgreen:


Avatar
Kovach
Nobelovac
Postovi:1493
Pridružen/a:13 kol 2006, 14:17
Lokacija:Jablanica
[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/vendor/twig/twig/lib/Twig/Extension/Core.php on line 1275: count(): Parameter must be an array or an object that implements Countable

Re: Zakon o slatkovodnom ribarstvu - FBiH

Post Postao/la Kovach » 10 svi 2011, 15:57

To je jarane jedan i jedini trenutno vazeci.

Evo i bosanska verzija pa sta kome pase neka cita:

Z A K O N O SLATKOVODNOM RIBARSTVU BOSANSKA VERZIJA

I OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovim zakonom uređuje se slatkovodno ribarstvo: ribolovne vode, ribolov, akvakultura, zaštita riba, ribarsko-čuvarska služba, upravni i inspekcijski nadzor nad provođenjem zakona, kaznene odredbe i druga pitanja koja su od značaja za oblast slatkovodnog ribarstva na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija).
Ribe u ribolovnim vodama koriste se na održiv način koji doprinosi očuvanju biološke raznolikosti ekoloških sistema.
Ribe se u ribolovnim vodama mogu loviti i uzgajati pod uslovima propisanim ovim zakonom i drugim propisima donesenim na osnovu njega.

Član 2.

U ovom zakonu u upotrebi su pojmovi sa slijedećim značenjem:
1. akvakultura je privredna djelatnost uzgoja riba i drugih vodenih organizama u smislu reprodukcije i hranjenja u ribnjacima, kavezima, ogradama ili lagunama;
2. godišnji plan je akt potreban za provođenje ribarske osnove tokom kalendarske godine;
3. lovostaj je vrijeme u kojem se pojedine vrste riba, osim riba iz akvakulture, ne mogu loviti i stavljati u promet;
4. poribljavanje je plansko unošenje riba u ribolovne vode na osnovu ribarske osnove i godišnjeg plana;
5. privredni ribolov je izlov riba na ribolovnom području radi stavljanja u promet i sticanja dohotka;
6. ribolovne vode su vode rijeka, rječica, potoka, prirodnih i vještačkih jezera, bara, kanala i druge vode u kojima žive ribe;
7. ribarstvo je gajenje, lov i zaštita riba u ribolovnim vodama, ribnjacima, ograđenim dijelovima ribolovnih voda i kavezima, kao i promet i korištenje ulovljenih riba;
8. ribnjaci, ograđeni dijelovi ribolovne vode i kavezi su uređeni prostori na poljoprivrednom ili drugom zemljištu ili ribolovnoj vodi namijenjeni za gajenje i proizvodnju riba, riblje mlađi i oplođene ikre, koji ispunjavaju propisane uslove i ne smatraju se ribolovnom vodom u smislu ovog zakona;
9. ribolovno područje je dio ribolovne vode koji čini hidrološku, biološku i ekonomsku cjelinu, a u okviru granica kantona;
10. riblji fond u ribolovnim vodama je državna svojina, a služi kao osnova za razvijanje privrednog i sportsko-rekreacionog ribolova;
11. ribolov je lov riba uz upotrebu ribolovnih alata i opreme, a može biti privredni ribolov ili sportsko-rekreacioni ribolov;
12. ribarska osnova je stručna studija o načinu privređivanja ribolovnim područjem, a odnosi se na obavljanje sportsko-rekreacionog i privrednog ribolova;
13. ribič je lice koje lovi ribu uz upotrebu dopuštenih ribolovnih alata, opreme i mamaca, radi rekreacije i sporta;
14. ribolovni alat je sredstvo kojim se obavlja ribolov;
15. ribolovna udruženja i njihovi savezi su udruženja građana osnovana radi sportsko- rekreacionog ribolova, takmičenja, odgoja i obrazovanja sportsko-rekreacionih ribolovaca;
16. ribolovno pravo je osnovni akt kojim se korisnicima ribolovnog područja ili ribolovne zone omogućava obavljanje sportsko-rekreacionog ribolova na određenom ribolovnom području ili u određenoj ribolovnoj zoni, u kojem su propisane sve mjere za provođenje zaštite riba na tom području ili zoni;
17. slatkovodno ribarstvo je djelatnost koja obuhvata ribolov, akvakulturu, zaštitu i promet riba;
18. sportsko-rekreacioni ribolov je lov riba udicom na ribolovnom području radi razonode i rekreacije, kao i sportske aktivnosti;
19. ulov su ulovljeni primjerci riba u sportsko - rekreacionom ribolovu i privrednom ribolovu;
20. zaštita je skup mjera koje se preduzimaju radi očuvanja i obezbjeđenja uslova za dugoročno i održivo korištenje riba.


II RIBOLOVNE VODE
Član 3.

Ribolovne vode su sve slatke vode, osim voda:
1. u posebno zaštićenim dijelovima prirode proglašenim na osnovu posebnog zakona;
2. u ribnjacima;
3. u akumulacijama, jezerima ili tekućim vodama iz kojih se zahvata voda za piće za koju su na osnovu posebnog zakona donesene odluke o zaštiti izvorišta;
4. u akumulacijama, jezerima ili tekućim vodama koje su rezervisane za javno vodosnabdijevanje.
Ribolovne vode dijele se na ribolovna područja.
Ribolovna područja predstavljaju područja ribolovnih voda kantona u Federaciji.

Član 4.

Aktom o određivanju ribolovnog područja utvrđuju se njegove granice i namjena (privredni ili sportsko-rekreacioni ribolov), kao i područja ili zone gdje se može vršiti akvakultura.
Granica između ribolovnih područja na tekućoj ribolovnoj vodi određuje se upravno na maticu toka od obale do obale, odnosno do glavnih odbrambenih nasipa.

Član 5.

Ribolovna područja, odnosno dijelove ribolovnih područja – ribolovne zone, određuje i ustupa na korištenje fizičkom i pravnom licu, odnosno udruženju ili organizaciji sportskih ribolovaca (u daljem tekstu: korisnik) kantonalno ministarstvo nadležno za poslove poljoprivrede (u daljem tekstu: kantonalno ministarstvo).
Član 6.

Ribolovno područje ili dio ribolovnog područja kantonalno ministarstvo ustupa na korištenje korisniku davanjem ribolovnog prava putem konkursa, uz naknadu i na osnovu predočenog programa gospodarenja ribolovnim područjem.
Visinu naknade određuje Vlada Kantona na čijoj teritoriji se nalazi ribolovno područje ili dio ribolovnog područja, a na prijedlog kantonalnog ministarstva.
Konkurs iz stava 1. ovog člana javno objavljuje kantonalno ministarstvo.
Član 7

O ustupanju ribarskog područja kantonalno ministarstvo sa korisnikom zaključuje ugovor koji sadrži: naziv ribolovnog područja ili dijela ribolovnog područja, utvrđene granice ribolovnog područja, mjere zaštite ribljeg fonda, način korištenja ribolovnog područja i uslove raskidanja ugovora.
Korisnik kome je ribolovno područje ustupljeno na korištenje ne može to ribolovno pravo da ustupa drugim subjektima.
Član 8.

Ribolovno pravo nad ribolovnim područjem ili dijelu ribolovnog područja daje se na period od deset godina.
Ribolovno područje koje konkursom nije moglo biti ustupljeno na korištenje privremeno se daje na korištenje bez konkursa pravnom licu koje obavlja djelatnost ribarstva ili udruženju, odnosno organizaciji sportskih ribolovaca, do donošenja odluke o davanju ribolovnog prava u skladu sa članom 6. ovog zakona.
Ustupanje u smislu stava 2. ovog člana može trajati najduže dvije godine.

Član 9.

Korisnik je dužan vidno obilježiti granice ribolovnog područja, kao i mjesta na ribolovnom području na kojima je zabranjen ribolov (prirodna riblja mrjestilišta i sl.).
Granice iz stava 1. ovog člana korisnik je dužan da obilježi u roku od šest mjeseci od dana kada je počeo koristiti ribolovno područje, odnosno od dana zaključivanja ugovora, a granice na dijelu ribolovnog područja na kome je zabranjen ribolov tri mjeseca od dana početka zabrane.
Način obilježavanja ribolovnog područja, odnosno dijela ribolovnog područja propisuje federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljem tekstu: federalni ministar).

Član 10.

Korisnik je dužan da najkasnije u roku od jedne godine od dana kada je dobio ribolovno pravo na ribolovnom području realizovati predočeni program gospodarenja ribolovnim područjem iz člana 6. stav 1. ovog zakona i donijeti program unapređenja ribarstva (u daljem tekstu: ribarska osnova).
Ribarska osnova važi trajno uz monitoring, a najkasnije do isteka roka od pet godina od dana potvrđivanja ribarske osnove, mora se obaviti revizija ribarske osnove.
Ribarsku osnovu izrađuju pravna lica iz člana 48. ovog zakona.
U skladu sa ribarskom osnovom korisnik donosi godišnji program unapređenja ribarstva (u daljem tekstu: godišnji program).
Godišnji program mora sadržavati:
1. procjenu količine riba i njihova prirasta u ribolovnom području ili ribolovnoj zoni ili njenom dijelu;
2. dozvoljeni godišnji ulov ribe po vrstama i dozvoljeni dnevni ulov ribe;
3. plan poribljavanja prema količinama i vrstama ribe, te novčana sredstva za realizaciju plana;
4. mjere i način zaštite ribolovnog područja, ribolovne zone ili njenog dijela, organizaciju rada ribočuvarske službe, te plan rada na uređenju okoliša;
5. planirane sportsko-ribolovne aktivnosti;
6. planirana novčana sredstva i namjenu korištenja tih sredstava.

Godišnji program donosi se do kraja tekuće godine za narednu godinu.
Saglasnost za ribarsku osnovu i godišnje programe, uz predhodno pribavljeno mišljenje kantonalnog ministarstva, ovjerava i izdaje Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljem tekstu: Federalno ministarstvo).

Član 11.

Korisnici susjednih ribolovnih područja ili ribolovnih zona koja se nalaze na istoj ribolovnoj vodi dužni su svoje programe uskladiti u pogledu mjera zaštite, gajenja i lova riba, zaštite ribolovnih voda i poribljavanja.
Korisnik koji je konkursom dobio ribolovno pravo na ribolovnom području ili dijelu ribolovnog područja, do donošenja ribarske osnove, ribolovno područje koristi na osnovu privremenog programa koji se donosi za prvu godinu korištenja.
Privremeni program korisnik donosi u roku od 60 dana od dana ustupanja ribolovnog područja na korištenje.
Član 12.

Ribarska osnova sadrži:
1. osnovne hidrološke, biološke, fizičke, hemijske i druge karakteristike voda ribolovnog područja;
2. sastav ribljeg fonda po vrstama (kvalitativno i kvantitativno);
3. mogućnost i način prirodnog i vještačkog prirasta ribljeg fonda po vrstama riba;
4. mjere za gajenje, zaštitu i lov riba i životinja kojima se ribe hrane;
5. mogućnost privrednog ribarstva i ulova rakova;
6. mjere za zaštitu ribljeg mrjestilišta, riba i riblje ikre sa plavnih područja;
7. mjere za otkrivanje i suzbijanje zagađivača voda ribarskog područja;
8. uslove obavljanja sportsko-rekreacionog ribolova i mjere za unapređenje sportsko-rekreacionog ribolova i ribolovnog turizma na ribarskom području;
9. organizaciju ribočuvarske službe;
10. program poribljavanja (vrijeme, količina i vrste riba);
11. sredstva potrebna za sprovođenje ribarske osnove i način obezbjeđivanja tih sredstava.
U slučaju pomora riba, veće od jedne trećine ihtiomase procijenjene ribarskom osnovom, mora se obaviti revizija ribarske osnove.
Ribarsku osnovu, kao i njenu reviziju, izrađuju pravna lica iz člana 48. ovog zakona.

Član 13.

Radi evidentiranja podataka o površini ribolovnih područja i ribolovnih zona, o granicama ribolovnih područja i ribolovnih zona, o količini i vrstama riba, te o nosiocima ribolovnih prava, u kantonalnom ministarstvu vodi se ribarski katastar.
Oblik, sadržaj i način vođenja ribarskog katastra iz stava 1. ovog člana propisuje federalni ministar.
Korisnici ribolovnih područja, odnosno ribolovnih zona, dužni su dostaviti podatke za vođenje ribarskog katastra iz stava 1. ovog člana kantonalnom ministarstvu do kraja marta tekuće godine za prethodnu godinu.


III RIBOLOV
Član 14.

Ribolov se obavlja sredstvima i alatima kojima se ne ugrožava riba i životinje kojima se ribe hrane.
Način, alate i sredstva kojima se obavlja ribolov propisuje federalni ministar.


Privredni ribolov
Član 15.

Privredni ribolov može se vršiti samo na ribolovnim područjima koja su utvrđena aktom o određivanju ribolovnog područja u skladu sa članom 4. ovog zakona.

Član 16.

Privrednim ribolovom mogu se baviti fizička i pravna lica registrovana za vršenje privrednog ribolova, ako:
1. imaju dozvolu za privredni ribolov;
2. je fizičko lice ili fizičko lice u pravnom licu stručno osposobljeno za privredni ribolov ili ima zaposlena lica koja su stručno osposobljene za privredni ribolov;
3. ako ribolovni alati i oprema ispunjavaju obilježja iz člana 14.ovog zakona.

Član 17.

Dozvolu za vršenje privrednog ribolova fizičkim i pravnim licima uz naknadu izdaje kantonalno ministarstvo, na osnovu sprovedenog javnog konkursa u skladu sa odredbama ovog zakona i Zakona o koncesijama («Službene novine Federacije BiH», broj 40/02).
Dozvola za privredni ribolov, kao i zahtjev za izdavanje dozvole mora sadržavati:
1. firmu obrtnika ili firmu pravnog lica kojima se daje dozvola za privredni ribolov;
2. naznaku dijela ribolovnog područja i/ili ribolovne zone u kojoj će se obavljati privredni ribolov;
3. vrstu i broj ribolovnih alata i opreme kojima će se obavljati privredni ribolov;
4. ime ili registarsku oznaku plovila kojim će se obavljati ribolov.
Dozvola za privredni ribolov daje se na osnovu javnog konkursa, odnosno poziva na javni tender kojeg raspisuje kantonalno ministarstvo.
Dozvolu korisniku izdaje Vlada kantona na prijedlog kantonalne komisije za koncesije, korisniku koji ponudi najpovoljnije uslove za vršenje privrednog ribolova (objekte, uređaje, sredstva, stručne kadrove i dr.).
Dosadašnji korisnik ima pod jednakim uslovima pravo prvenstva u dobivanju dozvole za privredni ribolov.
Visinu naknade za obavljanje privrednog ribolova određuje kantonalno ministarstvo.
Prije izdavanja dozvole za privredni ribolov kantonalno ministarstvo i korisnik zaključuju ugovor o vršenju privrednog ribolova koji mora sadržavati sve elemente iz čl.16. i 17. ovog zakona i člana 29. Zakona o koncesijama, ali može sadržavati i druge elemente obligaciono-pravnog karaktera.
Dozvola se izdaje na rok od deset godina.
Protiv rješenja kojim se dozvola uskraćuje može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu.

Član 18.

Dozvola za privredni ribolov nije prenosiva.
Dozvola za privredni ribolov oduzeti će se rješenjem kantonalnog ministarstva:
1. ako se utvrdi da fizičko ili pravno lice kojem je izdata dozvola za privredni ribolov nema propisane alate ili opremu za ribolov;
2. ako se utvrdi da fizičko ili pravno lice kojem je izdata dozvola za privredni ribolov sama nije stručno osposobljena za privredni ribolov ili ako nema zaposlene koji su stručno osposobljeni za privredni ribolov;
3. ako se utvrdi da nosilac dozvole za obavljanje privrednog ribolova ne plaća naknadu za obavljanje privrednog ribolova;
4. ugovor se može raskinuti i oduzeti dozvola za privredni ribolov ako korisnik ne ispunjava uslove, odnosno obaveze određene ovim zakonom, ugovorom ili ne gospodari u skladu sa ribarskom osnovom;
5. ako se to ribolovno područje (ribolovne vode) koristi za ciljeve koji isključuju mogućnost bavljenja privrednim ribolovom.
U slučaju raskida ugovora korisnik ima pravo na nadoknadu uloženih, a neiskorištenih sredstava.
Postupak za oduzimanje dozvole za privredni ribolov pokreće nadležni poljoprivredni inspektor, ako su ispunjeni uslovi iz stava 2. ovog člana, a konačnu odluku o oduzimanju dozvole za privredni ribolov donosi kantonalno ministarstvo.
Protiv rješenja o oduzimanju dozvole iz stava 2. ovog člana može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu.
Sredstva uplaćena na ime naknade za privredni ribolov prihod su kantonalnog budžeta.
Registar o izdatim dozvolama za vršenje privrednog ribolova vodi kantonalno ministarstvo.
Oblik, sadržaj i način vođenja registra o izdatim dozvolama za privredni ribolov propisuje federalni ministar.

Sportsko-rekreacioni ribolov
Član 19.

Ribu na ribolovnim vodama mogu loviti ribiči:
1. koji imaju položen ispit za lov riba u sportsko-rekreacionom ribolovu (u daljem tekstu: ribički ispit);
2. koji imaju dozvolu za lov riba u sportsko-rekreacionom ribolovu.
Odredba stava 1. tačke 1. ovog člana ne odnosi se na ribiče strane državljane.

Sportsko-ribolovni savez Federacije BiH

Član 20.

Sportsko-ribolovni savez Federacije BiH (u daljem tekstu: Savez) u smislu ovog zakona obavlja poslove koji su mu, kao javna ovlaštenja povjereni ovim zakonom, odnosno za koje je ovlašten.


Član 21.

Savez organizuje, sprovodi mjere unaprjeđenja i zaštite ribljeg fonda, organizuje učešće u ekološkim aktivnostima na području svoga djelovanja i vodi evidenciju o položenim ribičkim ispitima prema Programu za polaganje ribičkog ispita.
Pored poslova iz stava 1. ovog člana Savez organizuje podjelu dozvola korisnicima ribolovnog fonda, a po godišnjem programu takmičenja organizuje, sprovodi i izdaje odobrenje za sva takmičenja u sportsko-rekreacionom ribolovu, osim međunarodnih takmičenja, prikuplja podatke od korisnika ribolovnog prava o količini i sastavu ulova u sportsko-rekreacionom ribolovu, te izdaje ribočuvarske značke i legitimacije na zahtjev korisnika ribolovnog prava.

Ribarski ispit
Član 22.

Program i način polaganja ribarskog ispita, obrazac i način izdavanja uvjerenja o položenom ribarskom ispitu propisuje federalni ministar.
Program za polaganje ribarskog ispita donosi federalni ministar, uz prethodno pribavljeno mišljenje Saveza.
Provjeru znanja prema Programu za polaganje ribarskog ispita obavlja komisija koju na prijedlog Saveza imenuje federalni ministar.
Oblik, sadržaj i način vođenja registra o izdatim uvjerenjima o položenom ribarskom ispitu propisuje federalni ministar.

Član 23.

Troškove komisije za polaganje ribarskog ispita snosi kandidat.
Visinu iznosa troškova iz stava 1. ovog člana utvrđuje federalni ministar.


Dozvole
Član 24.

U sportsko-rekreacionom ribolovu ribiči moraju kod sebe imati dozvolu za ribolovno područje ili ribolovnu zonu na kojima obavljaju ribolov.
Dozvole iz stava 1. ovog člana izdaje kantonalno ministarstvo korisniku ribolovnog područja posredstvom Saveza.
Ribiči za obavljanje sportsko-rekreacionog ribolova na određenom ribolovnom području ili određenoj ribolovnoj zoni kupuju dozvole od korisnika ribolovnog prava za to ribolovno područje ili tu ribolovnu zonu.
Korisnik ribolovnog prava ne može dobiti dozvolu za tekuću kalendarsku godinu, ako nema potvrđenu ribarsku osnovu i potvrđen godišnji plan.
Korisnik ribolovnog područja može prodavati dozvole:
1. samo za ribolovno područje ili ribolovnu zonu za koju je dobio ribolovno pravo;
2. samo ribičima sa položenim ribičkim ispitom;
3. ribičima stranim državljanima bez položenog ribičkog ispita.
Dozvola koja je potvrđena od korisnika ribolovnog područja vrijedi samo na ribolovnom području ili ribolovnoj zoni za koju je korisnik dobio ribolovno pravo.
Izuzetno od odredaba stava 4. ovog člana korisnici ribolovnog prava mogu međusobno ugovoriti pravo reciprociteta ribolova na ribolovnom području ili u ribolovnoj zoni, za koju su dobili ribolovno pravo, ako je to u skladu sa ribarskim osnovama za ta ribolovna područja ili te ribolovne zone, ali takvo pravo reciprocitetnog ribolova mora biti naznačeno u dozvoli.

Član 25.

Oblik i sadržaj obrasca dozvole za obavljanje sportsko-rekreacionog ribolova propisuje federalni ministar.


IV AKVAKULTURA
Član 26.

Akvakultura obuhvata uzgoj riba i drugih vodenih organizama u ribnjacima, ograđenim dijelovima ribolovne vode i kavezima u ribolovnoj vodi.
Akvakulturom se mogu baviti fizička i pravna lica registrovana za obavljanje akvakulture i/ili korisnik ribolovnog područja ako je akvakultura predviđena ribarskom osnovom.
Fizička i pravna lica mogu započeti obavljati djelatnost akvakulture ako imaju dozvolu za akvakulturu, koju izdaje kantonalno ministarstvo, uz prethodno pribavljenu veterinarsko-zdravstvenu saglasnost na lokaciju i projektnu dokumentaciju za izgradnju i rekonstrukciju objekata, u skladu sa odredbama Zakona o veterinarstvu (“Službene novine Federacije BiH”, broj 46/00 ).
Rješenje da li izgrađeni ili rekonstruisani objekat udovoljava propisanim veterinarsko-zdravstvenim uslovima donosi kantonalni ministar, za objekte čija je proizvodnja planirana za unutrašnji promet, a za izvozne objekte rješenje donosi federalni ministar.

Član 27.

Dozvola za akvakulturu, kao i zahtjev za izdavanje dozvole za akvakulturu mora sadržavati:
1. firmu obrtnika ili firmu pravnog lica kojem se daje dozvola za akvakulturu;
2. naznaku ribolovnog područja ili ribolovne zone, na kojoj će se obavljati djelatnost akvakulture;
3. površinu ribnjaka, ograđenog vodenog prostora ili zapreminu kaveza koji će se koristiti za akvakulturu;
4. vrste riba ili drugih vodenih organizama koji će se uzgajati;
5. stručnu studiju o opravdanosti akvakulture;
6. koncesiju za korištenje voda za uzgoj riba i/ili drugih vodenih organizama u privredne svrhe, izdatu u skladu sa posebnim zakonom.
Zahtjev za dobivanje dozvole za akvakulturu se predaje u skladu sa Zakonom o koncesijama.
Dozvola za akvakulturu se izdaje po proceduri i na način kako je to propisano u članu 17. ovog zakona.
Protiv rješenja kantonalnog ministarstva kojim se uskraćuje dozvola za akvakulturu, može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rješenja.
Zabranjeno je uzgajati vrste riba i/ili drugih vodenih organizama koji nisu upisani u dozvolu za akvakulturu.



Član 28.

Dozvola za akvakulturu prestaje vrijediti prestankom obavljanja djelatnosti, prestankom postojanja pravnog lica, odnosno obrta fizičkog lica i prestankom ugovora o koncesiji za korištenje voda za uzgoj riba i/ili drugih vodenih organizama u privredne svrhe.
Dozvola za akvakulturu oduzima se rješenjem kantonalnog ministarstva, ako se utvrdi da fizičko ili pravno lice uzgaja vrste riba i/ili drugih vodenih organizama koji nisu upisani u dozvoli za akvakulturu ili da se ne pridržavaju propisanih uslova zaštite ribe i prirode ili da korisnik ne ispunjava uslove, odnosno obaveze propisane ovim zakonom, ugovorom ili ne gospodari u skladu sa ribarskom osnovom.
Postupak za oduzimanje dozvole za akvakulturu pokreće nadležni poljoprivredni inspektor, a konačnu odluku o oduzimanju dozvole donosi kantonalno ministarstvo.
U slučaju oduzimanja dozvole iz stava 2.ovog člana korisnik ima pravo na nadoknadu uloženih, a neiskorištenih sredstava.
Protiv rješenja o oduzimanju dozvole iz stava 2. ovoga člana može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rješenja.
Registar o izdatim dozvolama za akvakulturu vodi kantonalno ministarstvo.
Oblik, sadržaj i način vođenja registra o izdatim dozvolama za akvakulturu propisuje federalni ministar.
Član 29.

Na ribolovnoj vodi na kojoj se riba uzgaja u kavezima ili unutar ograda zabranjeno je loviti ribe i obavljati druge radnje koje mogu ometati djelatnost akvakulture na udaljenosti manjoj od 50 metara od označenih granica koncesijom dodijeljene vodene površine.

V ZAŠTITA RIBA
Član 30.

Ribolovno područje koje je određeno za sportsko-rekreacioni ribolov može se koristiti i za privredni ribolov ako takav treba da spriječi razvoj manje vrijednih ili prenamnožavanje vrsta riba (sanacioni ribolov).
Dozvolu za sanacioni ribolov na ribolovnom području iz stava 1. ovog člana izdaje Federalno ministarstvo.
Dozvolom iz stava 2. ovog člana određuje se vrijeme i način vršenja ribolova, kao i vrsta i količina ribe koju treba izloviti.
Član 31.

Ribolov za naučno-istraživačke svrhe na ribolovnim vodama može se obavljati na osnovu dozvole koju izdaje Federalno ministarstvo, na osnovu zahtjeva i predočenog istraživačkog programa.
U dozvoli za ribolov za naučno-istraživačke svrhe mora biti naznačeno:
- na kojim vodama se vrši ribolov za naučno-istraživačke svrhe;
- u kojim slučajevima, odnosno pod kojim uslovima;
- u kom vremenu, vrsti i količini ribe;
- način upotrebe sredstava i alata za obavljanje ovog ribolova.
Korisnik dozvole dužan je obavijestiti kantonalno ministarstvo i korisnika o vremenu u kojem će obavljati ribolov za naučno-istraživačke svrhe.

Član 32.

Ribolov pomoću električne struje (u daljem tekstu: elektroribolov) na ribolovnom području može se obavljati u slučaju:
- izlovljavanja riba radi poribljavanja;
- uklanjanja manje vrijednih vrsta riba;
- sagledavanja stanja ribljeg fonda, a na osnovu dozvole koju izdaje Federalno ministarstvo.
Elektroribolov mogu vršiti samo lica koja su stručno osposobljena za tu vrstu ribolova.
O izvršenom elektroribolovu sastavlja se zapisnik na licu mjesta, uz prisustvo nadležnog inspektora, predstavnika korisnika, veterinara i drugih lica.
Zapisnik ima snagu javne isprave.
Korištenje EHO sonara na ribolovnom području dozvoljeno je samo za naučno-istraživačke svrhe.
Član 33.

Korisnici dozvola za sanacioni ribolov, ribolov za naučno-istraživačke svrhe i elektroribolov dužni su po izvršenom ribolovu dostaviti izvještaj Federalnom ministarstvu o količini i vrsti ribe, vremenu obavljanja ribolova, mjestu i načinu ribolova, odnosno korištenju pribora i sredstava za obavljeni ribolov.
Član 34.

Korisnik je dužan svake godine, u skladu sa godišnjim programom vršiti poribljavanje ribolovnog područja.
Poribljavanje ribolovnog područja i nasađivanje ribnjaka vrši se zdravom ribom, ribljom mlađi i oplođenom ikrom, nakon izvršene zdravstvene kontrole i utvrđivanja kvalitete ribe, riblje mlađi, ikre i ribolovne vode.
Unošenje novih vrsta ribe u ribolovnu vodu, nakon pribavljenog mišljenja naučno-stručne institucije iz člana 48. ovog zakona odobrava federalni ministar.

Član 35.

Fizička i pravna lica koja provode određene djelatnosti na vodotocima i akumulacijama i dovedu do pomora ribe, a za koju se utvrdi da su je prouzrokovali, moraju korisniku ribolovnog područja nadoknaditi štetu.
Izgradnja ili rekonstrukcija brane, vodoprivrednog ili drugog objekta ili postrojenja na ribolovnoj vodi može se vršiti pod uslovima da se obezbijedi nesmetano razmnožavanje ribe, zaštita ribljeg fonda i migracija ribe.
Ukoliko se ne obezbijedi slobodna migracija ribe iz stava 2. ovog člana, investitor, odnosno drugi korisnik brane, vodoprivrednog ili drugog objekta ili postrojenja, dužan je nadoknaditi pričinjenu štetu korisniku ribolovnog područja saglasno odštetnom cjenovniku u ribarstvu i donijeti program revitalizacije životnih zajednica i dovesti ih u odgovarajuće stanje, uz obezbjeđivanje kontinuiranog poribljavanja radi održavanja prirodne reprodukcije.
Korisnici dovodnih, turbinskih i drugih kanala dužni su ugraditi i održavati uređaje za sprječavanje ulaza ribe u te kanale.
Registar stvarnih i potencijalnih zagađivača ribolovnih voda sa tačnim podacima o vrsti štetne materije koja dospijeva u ribolovne vode vodi se u kantonalnom ministarstvu.

Član 36.

U prirodnim ribljim mrjestilištima zabranjeno je vaditi šljunak, kamen i panjeve, a u vrijeme mrijesta zabranjeno je vršiti i druge radnje koje ometaju mrijest.
U prirodnim ribljim mrjestilištima zabranjene su sve vrste ribolova, osim sanacionog ribolova predviđenim ribarskom osnovom koji se obavlja radi razvoja plemenitih vrsta ribe, riblje mlađi i ikre.
Aktom o proglašenju prirodnog ribljeg mrjestilišta mogu se odrediti i druge mjere zaštite.

Član 37.

Radi zaštite riba i unapređenja ribarstva kantonalno ministarstvo ustanovljava lovostaj za sve ili pojedine vrste ribe na ribolovnom području ili na dijelovima ribolovnog područja, kao i zabranu lova riba koje nemaju propisanu veličinu.
Lovostaj i zabranu iz stava 1. ovog člana naređuje Federalno ministarstvo.

Član 38.

Veterinarsko-zdravstvena zaštita ribljeg fonda u ribolovnim vodama i ribnjacima vrši se na način kako je to regulisano odredbama Zakona o veterinarstvu, kao i propisima donesenim na osnovu njega.

VI RIBOČUVARSKA SLUŽBA
Član 39.

Radi zaštite ribarskog područja ili ribolovne zone korisnici ribolovnog prava obavezni su organizovati ribočuvarsku službu.
Ribočuvarsku službu obavljaju ribočuvari koji moraju imati položen ribički ispit i najmanje IV stepen obrazovanja-poljoprivrednog ili veterinarskog smjera.
Ribočuvare imenuje korisnik ribolovnog prava za ribolovno područje ili dio ribolovnog područja za koje je dobio ribolovno pravo.
Udruženje i organizacija sportskih ribolovaca koji koriste ribolovno područje mogu, pored čuvara da obezbijede čuvanje ribolovnog područja preko svojih članova.

Član 40.

Ribočuvar ima legitimaciju i značku kojima se dokazuje njegovo službeno svojstvo, identitet i ovlaštenja.
Legitimaciju i značku iz stava 1. ovog člana ribočuvaru izdaje korisnik ribolovnog područja.
Organizaciju i rad ribočuvarske službe, oblik i sadržaj obrasca legitimacije i značke ribočuvara propisuje federalni ministar.
Član 41.

Prilikom obavljanja svoje djelatnosti ribočuvar je ovlašten da od ribiča:
1. zatraži dozvolu za obavljanje ribolova;
2. pregleda ribolovni alat, opremu za ribolov i ulov;
3. zatraži ličnu kartu ili drugu ispravu na osnovu koje može utvrditi njegov identitet.

Kada utvrdi protivzakonito postupanje ribočuvar je ovlašten da :
- kada ustanovi da veličina ulovljene ribe nije u skladu sa propisanom dužinom za određenu vrstu ribe, naložiće da se ulovljena riba vrati u vodu i opomenuće ribiča na zakonsku obavezu poštivanja određene dužine ribe;
- ukoliko ulovljena riba ne odgovara zakonom propisanoj dužini, a više nije živa, ribočuvar će zapisnički oduzeti pribor kojim je izvršen ribolov sa ulovom, i sačiniti zapisnik o zapljeni;
- ukoliko lice u ribolovu odbije da se legitimiše, ribočuvar je dužan da bez sukoba potraži drugi izvor moguće identifikacije (registarski broj automobila ili motocikla, svjedoka koji poznaje lice koje izbjegava identifikaciju i sl.);
- ukoliko to nije moguće, pozvaće mobilnim telefonom patrolu MUP-a ili lice pri telefonu kod korisnika ribolovne vode radi upućivanja poziva za pomoć, ukoliko lično nema mobilni telefon;
- ukoliko ribočuvar u radu zatekne lice ili lica koja vrše kazneno djelo na ribolovnom području, mora obezbijediti pomoć MUP-a ili volonterske ribočuvarske službe, pa tek onda pokušati identifikovati i legitimisati lica koja vrše ribokrađu;
- ukoliko ribočuvar u radu pronađe mreže, alate i druga sredstva za ribokrađu, dužan je prvo obezbijediti podršku MUP-a ili dva predstavnika volonterske ribočuvarske službe;
- noćni obilazak i akcije ribočuvara moraju biti u dogovoru sa MUP-om, sa najmanje dva predstavnika MUP-a ili dva predstavnika volonterske ribočuvarske službe;
- zatraži isprave o identifikaciji i dozvole za ribolov od lica koja love ribu na obali ili se nalaze na čamcima ili drugim plovnim objektima na ribolovnoj vodi, kao i od lica koja se nalaze u neposrednoj blizini ribolovnih voda u šatorima ili vozilima, a sa sredstvima za ribolov;
- provjeri da li se lice koje se kontroliše pridržava propisanih minimalnih mjera i dozvoljenog maksimalnog ulova.
Ako ribočuvar zatekne na ribolovnim vodama na kojima obavlja ribočuvarsku službu lice koje obavlja sportsko-rekreacioni ribolov ili druge radnje protivne ovom zakonu i propisima donesenim na osnovu njega, dužan je u roku od tri dana o tome sastaviti zapisnik i dostaviti ga nadležnom poljoprivrednom inspektoru.
Ako ribočuvar privremeno oduzme ribolovni alat, opremu za ribolov ili ulov, dužan je u roku od 24 sata o tome sastaviti zapisnik i dostaviti ga nadležnom poljoprivrednom inspektoru, te dostaviti kopiju pismene potvrde o privremenom oduzimanju.
Licu kojem je privremeno oduzet ribolovni alat, oprema za ribolov ili ulov izdaje se potvrda o tačno označenim predmetima ili ulovom po vrsti i količini.
Ribočuvar je ovlašten da privremeno oduzme i bez odlaganja preda korisniku ulov, sredstva i alat za ribolov, kao i druge predmete pronađene na ribolovnom području, ako postoji osnovana sumnja da su upotrijebljeni ili bili namijenjeni za izvršavanje prekršaja, ili su nastali ili pribavljeni izvršenjem prekršaja.
S privremeno oduzetim ribolovnim alatom, opremom za ribolov ili ulovom, korisnik ribolovnog prava ne može raspolagati (uništiti, prodati, predati, darovati, zamijeniti i sl.), do okončanja prekršajnog postupka ili postupka pred drugim nadležnim organom.
Zapisnik i potvrda iz stava 5. ovog člana koriste se u prekršajnom postupku kao dokaz uz prijavu za pokretanje prekršajnog postupka koju podnosi nadležni poljoprivredni inspektor ili oštećeni.
Ribiči su dužni ribočuvarima omogućiti obavljanje ribočuvarskog nadzora i pružiti im sve potrebne podatke i obavijesti u vezi sa obavljanjem ribočuvarskog nadzora.

Član 42.

Odredbe ovog zakona odnose se i na gajenje, zaštitu i lov rakova, školjki, žaba, pijavica, kornjača, zmija, kao i na druge životinje koje žive u ribolovnoj vodi i kojima se ribe hrane.

Član 43.

Udruženja, organizacije sportskih ribolovaca, ribiči i građani ne mogu ulovljenu ribu u sportsko-rekreacionom ribolovu stavljati u promet.

Član 44.

Ribe koje su ulovljene prije ustanovljenja lovostaja ne mogu se stavljati u promet poslije isteka 48 sati od ustanovljenja lovostaja.
U vrijeme lovostaja fizičko i pravno lice može stavljati u promet ribu na koju se odnosi lovostaj, ako ima pismeni dokaz o:
- porijeklu, odnosno uvozniku ribe;
- vrsti i količini ribe;
- datumu i mjestu ulova, odnosno kupovini ribe.

Član 45.

Pri prometu ribe koje nemaju propisanu veličinu, fizičko i pravno lice mora imati pismene dokaze navedene u članu 44. stav 2. ovog zakona.

Član 46.

Na ribolovnom području i drugoj ribolovnoj vodi zabranjeno je:
1. loviti ribu eksplozivom i drugim rasprskavajućim sredstvima;
2. loviti i uništavati riblju mlađ i primjerke veće biološke vrijednosti u vrijeme lovostaja;
3. loviti ribu harpunom, ostima i drugim zabranjenim sredstvima i alatima, vatrenim oružjem ili hemijskim i drugim sredstvima koja ubijaju i truju ili omamljuju ribu;
4. loviti ribu neposredno rukom;
5. zagađivati ribolovnu vodu štetnim i opasnim materijama koje mogu mijenjati ili pogoršavati ustaljeni kvalitet vode ili dijela ribolovne vode i na taj način ugrožavati riblji fond;
6. odlagati otpadni materijal u ribolovne vode (kabasti materijal, smeće, i sl.);
7. poribljavati ribolovne vode nekvalitetnom i bolesnom ribom, ribljom mlađi i oplođenom ikrom;
8. pregrađivati vodeni tok privremenim ili stalnim pregradama koje ometaju prolaz ribe, ako to nije predviđeno investiciono–tehničkom dokumentacijom za izgradnju ili rekonstrukciju objekata ili postrojenja ili ribarskom osnovom;
9. zatvarati, odvraćati i crpiti vodu iz ribolovne vode, ako to uzrokuje opasnost za opstanak ribe;
10. naglo ispuštati vodu iz prirodnih i vještačkih jezera i drugih akumulacija, ako se time uzrokuje opstanak ribe;
11. močiti lan, konoplju, divizmu i druge biljke koje štete ribljem fondu;
12. loviti ribu na ribolovnoj vodi na odstojanju manjem od 300 metara od brana hidroelektrana ili sličnog postrojenja na kojem postoji riblja staza;
13. ometati postavljanje znakova kojima se obilježava ribolovno područje, prirodno riblje mrjestilište, ribnjak ili ribolovna voda za ribolov pod posebnim uslovima i mjestima na kojima je ribolov zabranjen, kao i vršiti oštećenje i premještanje znakova;
14. loviti noću mladicu, lipljana i pastrmku i glavaticu (salmonide) na ribolovnom području koje se može koristiti samo za sportsko-rekreacioni ribolov;
15. sprječavati spašavanje ribe i riblje mlađi sa zemljišta koje je poplavljeno;
16. držanje sredstava i alata za privredni ribolov u objektima i na objektima koji se nalaze na ribolovnoj vodi ili na drugim objektima na ribarskom području licu koje nije ovlašteno da obavlja privredni ribolov;
17. Odredbe stava 1. tač. 4, 5, 6, 8. i 10. ovog člana odnose se i na akvakulturu.

Član 47.

Korisnik ribolovnog područja ili druge ribolovne vode dužan je preduzimati potrebne mjere za vraćanje riba u ribolovnu vodu sa zemljišta koje je poplavljeno.
Korisnik zemljišta koje je poplavljeno dužan je omogućiti spašavanje riba i riblje mlađi sa tog zemljišta.
Riba koja se nalazi na zemljištu koje je bilo poplavljeno pripada korisniku ribolovnog područja.
Član 48.

Poslove u području slatkovodnog ribarstva obavljaju pravna lica koja su registrovana za stručna i naučna istraživanja iz područja slatkovodnog ribarstva ili ekologije kopnenih voda.
Pravna lica iz stava 1. ovog člana obavljaju sljedeće poslove:
1. izrađuju ribarske osnove;
2. izrađuju revizije ribarskih osnova;
3. izrađuju stručne studije i procjene stanja ribljeg fonda, te predlažu mjere za zaštitu riba i unapređenje ribarstva;
4. raščlanjuju podatke o akvakulturi, te predlažu mjere za unapređenje akvakulture;
5. obavljaju hemijska istraživanja vode u akvakulturi i ribolovnim vodama;
6. obavljaju istraživanja na području primarne organske produkcije za potrebe ribarstva;
7. obavljaju istraživanja na području sekundarne organske produkcije za potrebe ribarstva;
8. obavljaju istraživanja uticaja unošenja ribljih vrsta u ribolovne vode;
9. obavljaju istraživanja uzgoja autohtonih i alohtonih vrsta riba;
10. izdaju certifikate o porijeklu i genetičkoj autohtonosti;
11. izdaju certifikate o kvalitetu.
Pravna lica iz stava 1. ovog člana dužna su o obavljanju poslova iz svoje djelatnosti, a vezano za ribarstvo, najmanje jednom godišnje dostaviti izvještaj Federalnom ministarstvu.


VII UPRAVNI NADZOR

Upravni nadzor
Član 49.

Upravni nadzor nad provođenjem ovog zakona i propisa donijetih na osnovu njega, kao i upravni nadzor nad radom ovlaštenih pravnih lica u prenijetim im poslovima iz nadležnosti federalnog organa uprave obavlja Federalno ministarstvo.
Federalno ministarstvo obavlja instancioni nadzor, daje stručna uputstva i objašnjenja u primjeni zakona nad radom pravnih lica kojima su povjerena javna ovlaštenja.
Kantonalno ministarstvo obavlja upravni nadzor nad provođenjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega u poslovima koji su dati u nadležnost kantona i nad pravnim licima kojima je prenijeto javno ovlaštenje, a iz nadležnosti kantona.

Inspekcijski nadzor
Član 50.

Inspekcijski nadzor nad izvršavanjem odredaba ovog zakona i propisa donijetih na osnovu njega provodi federalna poljoprivredna inspekcija i kantonalna poljoprivredna inspekcija.
Inspekcijski nadzor nad izvršavanjem odredaba ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega, a tiču se veterinarsko-zdravstvene kontrole, provodi federalna i kantonalna veterinarska inspekcija.
Član 51.

U provođenju inspekcijskog nadzora iz oblasti slatkovodnog ribarstva federalni poljoprivredni inspektor je ovlašten i obavezan provoditi kontrolu:
1. izrade, ostvarivanja i revizije ribarskih osnova;
2. poslovnih knjiga, dokumenata i evidencije fizičkih lica i pravnih lica koje se odnose na sprovođenje odredaba ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega;
3. rada Saveza u poslovima koji su mu povjereni kao javne ovlasti ovim zakonom;
4. sprovođenja odredbi ovog zakona o sanacionom ribolovu, ribolovu za naučno- istraživačke svrhe i elektroribolovu, te
5. obavlja sve poslove i zadatke iz nadležnosti kantonalne poljoprivredne inspekcije ukoliko ova iz bilo kojeg razloga ne izvršava poslove i zadatke utvrđene ovim zakonom i propisima donesenih na osnovu njega i
6. nadzire ostale poslove propisane ovim zakonom.
Ukoliko nađe da je povrijeđen ovaj zakon ili drugi propis donesen na osnovu njega, inspektor ima pravo i obavezu:
1. rješenjem narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka, odnosno nepravilnosti u određenom roku;
2. podnijeti nadležnom organu zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka;
3. poduzeti i druge mjere, odnosno izvršiti druge radnje za koje je posebnim propisima ovlašten.
Kantonalna poljoprivredna inspekcija obavlja sve poslove inspekcijskog nadzora osim poslova za koje je ovim zakonom određeno da ih direktno obavlja federalna poljoprivredna inspekcija, a naročito da:
1. kontroliše donošenje i sprovođenje godišnjeg plana, odnosno pojedinih mjera utvrđenih tim planom;
2. kontroliše poribljavanje ribolovne vode ribom, ribljom mlađi ili oplođenom ikrom;
3. nadzire izdavanje ribolovnih dozvola od izdavaoca dozvole do krajnjeg korisnika;
4. vodi službene podatke za područje kantona o povredama odredaba ovog zakona i propisa donijetih na osnovu njega;
5. izvještava nadležne organe o nepravilnostima i predlaže provođenje određenih mjera, ako sam nije ovlašten za preduzimanje odgovarajućih mjera;
6. podnosi prijavu za pokretanje prekršajnog postupka radi povrede odredaba ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega.
Kada utvrdi da je povrijeđen ovaj zakon ili drugi propis donesen na osnovu njega, inspektor ima pravo i obavezu da:
1. zabrani izgradnju ili rekonstrukciju vodoprivrednog ili drugog objekta ili postrojenja na ribolovnoj vodi koje sprječava nesmetano razmnožavanje ribe, zaštitu ribljeg fonda i migraciju ribe;
2. zabrani akvakulturu i promet ribe, riblje mlađi i oplođene ikre, ako se vrši suprotno odredbama ovog zakona;
3. zabrani lov ribe nedozvoljenim sredstvima;
4. zabrani ispuštanje štetnih i opasnih materija u ribolovnu vodu;
5. zabrani pregrađivanje vodenog toka privremenim ili stalnim pregradama koje ometaju prolaz ribe, ako to nije predviđeno investiciono-tehničkom dokumentacijom;
6. zabrani zatvaranje ili crpljenje vode iz dijela ribolovnog područja, ako se time prouzrokuje opasnost za opstanak ribe;
7. zabrani naglo ispuštanje vode iz prirodnih i vještačkih jezera i drugih akumulacija, ako se time prouzrokuje opasnost za opstanak ribe;
8. zabrani močenje lana, konoplje, divizme i drugih štetnih biljaka u ribolovnoj vodi;
9. zabrani lov ribe, ako se isti vrši suprotno članu 46. tač. 11. i 12. ovog zakona;
10. naredi spašavanje ribe i riblje mlađi sa zemljišta koje je poplavljeno;
11. zabrani kretanje licima bez dozvole i sa sredstvima i alatima za ribolov van puteva pored ribolovnog područja, ribnjaka ili drugih ribolovnih voda;
12. zabrani držanje sredstava i alata za ribolov u objektima i na objektima koji se nalaze na ribolovnoj vodi ili na drugim objektima na ribolovnom području licu koje nije ovlašteno da obavlja ribolov;
13. privremeno, do odluke nadležnog organa, oduzme od korisnika ili fizičkog lica sredstva i alat za ribolov, kao i ulov i druge predmete upotrijebljene za izvršenje radnje kažnjive po ovom zakonu i predmete nastale izvršenjem takve radnje i bez odlaganja preda nadležnom organu;
14. uzima službene uzorke radi analize u nadležnoj laboratoriji;
15. nadzire izdavanje ribolovnih dozvola od izdavaoca dozvole do krajnjeg korisnika;
16. vodi službene podatke za područje kantona o povredama odredaba ovog zakona i propisa donijetih na osnovu njega;
17. izvještava nadležne organe o nepravilnostima i predlaže provođenje određenih mjera, ako sam nije ovlašten za preduzimanje odgovarajućih mjera;
18. podnosi prijavu za pokretanje prekršajnog postupka radi povrede odredaba ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega.
Kada nadležni inspektor prilikom vršenja inspekcijskog nadzora utvrdi da propis nije primijenjen ili je nepravilno primijenjen, donijeće rješenje kojim će naložiti otklanjanje utvrđene nepravilnosti i odrediti rok u kome se one moraju otkloniti.
Ako je zakonom ili drugim propisom predviđeno da se za utvrđene nepravilnosti primjenjuju određene upravne mjere, inspektor će u rješenju iz stava 4. ovog člana izreći i tu mjeru.
Protiv rješenja kantonalnog poljoprivrednog inspektora može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu u roku od osam dana od dana prijema rješenja.
Protiv rješenja kantonalnog ministarstva može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rješenja.
Protiv rješenja federalnog poljoprivrednog inspektora može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu u roku od osam dana od dana prijema rješenja.
Kad je za izvršavanje poslova inspekcijskog nadzora potrebno uzeti uzorke i izvršiti analizu nadležni poljoprivredni inspektor će uzeti uzorke (u daljem tekstu: službeni uzorak) i dati ih na laboratorijske pretrage u laboratorije koje ispunjavaju uslove za takve pretrage i analize.
Troškove analize službenih uzoraka nastalih u postupku snosi stranka.

VIII KAZNENE ODREDBE
Član 52.

Novčanom kaznom od 2.000 KM do 8.000 KM kazniće se pravno lice za prekršaj ako:
1. ustupljeno mu ribolovno pravo ustupi drugom na korištenje (član 7. stav 2.);
2. ne donese ribarsku osnovu, godišnji program i ne obavi reviziju ribarske osnove (član 10. stav 1. i član 12.);
3. vrši privredni ribolov na ribolovnim područjima koja nisu utvrđena aktom o određivanju ribolovnog područja (član 15);
4. obavlja privredni ribolov suprotno odredbama člana 16.;
5. započne obavljati djelatnost akvakulture bez dozvole (član 26. stav 3.);
6. vrši djelatnost akvakulture nakon oduzimanja dozvole za akvakulturu (član 28. stav 2.);
7. obavlja sanacioni ribolov suprotno članu 30. stav 1.;
8. obavlja ili omogući elektroribolov suprotno članu 32.;
9. ne podnese izvještaj Federalnom ministarstvu o količini i vrsti ribe, vremenu obavljanja ribolova, mjestu i načinu ribolova, odnosno korištenju pribora i sredstava (član 33.);
10. svake godine ne vrši poribljavanje u skladu sa godišnjim programom (član 34. stav 1.);
11. vrši poribljavanje ribolovne vode i ribnjaka suprotno odredbama člana 34. st. 2. i 3.;
12. svojom djelatnošću prouzrokuje pomor ribe (član 35. stav 1.);
13. gradi ili vrši rekonstrukciju vodoprivrednog ili drugog objekta ili postrojenja na ribolovnoj vodi suprotno članu 35. st. 2. i 3.;
14. korisnici dovodnih, turbinskih i drugih kanala ne ugrade i održavaju uređaje za sprječavanje ulaza ribe u te kanale (član 35. stav 4.);
15. u prirodnim ribljim mrjestilištima vadi šljunak, pijesak, kamen, panjeve i vrši druge radnje koje ometaju mrijest, odnosno organizuje ribolov (član 36.stav1.);
16. za vrijeme lovostaja vrši ribolov onih vrsta riba i lov rakova, školjki žaba, pijavica i kornjača na koje se lovostaj odnosi (član 37., a u vezi sa članom 42.);
17. ne obezbijedi čuvanje ribolovnog područja (član 39. stav 1.);
18. vrši lov riba, rakova, školjki, žaba, pijavica i kornjača koje nemaju propisanu veličinu (član 42.);
19. stavlja u promet ribe koje su ulovljene prije, odnosno 48 sati nakon ustanovljenja lovostaja i ako za ribe za koje se lovostaj odnosi stavlja u promet i ne posjeduje pismeni dokaz o porijeklu, odnosno uvozniku ribe, vrsti i količini ribe, kao i datumu i mjestu ulova ribe (član 44. st. 1. i 2.);
20. postupi suprotno članu 46. stav 1. tač. 1, 5, 6, 7, 9. i 10.

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 500 KM do 2.000 KM.
Član 53.

Novčanom kaznom od 1.000 do 5.000 kazniće se za prekršaj pravno lice, ako:
1. vidno ne obilježi granice ribolovnog područja ili mjesto na kome je zabranjen ribolov (član 9. stav 1.);
2. ne uskladi programe sa susjednim korisnikom ribarskog područja (član 11. stav 1.);
3. ne donese privremeni program u skladu sa članom 11. st. 2. i 3;
4. kao korisnik ne dostavi podatke za vođenje ribarskog katastra (član 13. stav 3.);
5. vrši ribolov za naučno-istraživačke svrhe bez dozvole Federalnog ministarstva (član 31. stav 1.);
6. kao korisnik dozvole za ribolov za naučno-istraživačke svrhe ne obavijesti kantonalno ministarstvo i korisnika ribolovnog područja (član 31. stav 3.);
7. unese novu vrstu ribe u ribolovne vode bez odobrenja federalnog ministra (član 34. stav 3.);
8. ribočuvar obavlja ribočuvarsku službu suprotno odredbama člana 39. stav 2.;
9. ne izda lovočuvaru legitimaciju na propisanom obrascu (član 40. stav 2.);
10. u prometu ribe nema pismeni dokaz za ribu koja nema propisanu veličinu, pismeni dokaz o porijeklu, odnosno uvozniku ribe i količini ribe, kao i datumu i mjestu ulova, odnosno kupovini ribe (član 45.);
11. učini neku od radnji iz člana 46. stav 1. tač. 4, 11. i 15.;
12. kao korisnik ribolovnog područja ne preduzme potrebne mjere vraćanja riba sa poplavljenog zemljišta (član 47. stav 1.).
Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 500 KM do 2.000 KM.
Za prekršaj iz stava 1. tač. 5, 10. i 11.ovog člana, pored novčane kazne izriče se i zaštitna mjera oduzimanja predmeta koji su upotrijebljeni ili bili namijenjeni izvršenju prekršaja ili su nastali njegovim izvršenjem, a za prekršaj iz tač. 5, 7, 8. i 11. i zaštitna mjera oduzimanja imovinske koristi pribavljene izvršenjem prekršaja.
Član 54.

Novčanom kaznom od 1.000 KM do 3.000 KM kazniće se Savez, udruženje, odnosno organizacija sportskih ribolovaca, ako:
1. kao korisnik ribolovnog područja ustupljeno ribolovno područje ustupi drugom na korištenje (član 7. stav 2.);
2. kao korisnik ribolovnog područja vidno ne obilježi granice tog područja i mjesto na kojima je zabranjen ribolov (član 9.stav 1.);
3. kao korisnik ne donese ribarsku osnovu, godišnji program i ne uradi reviziju ribarske osnove (član 10.);
4. kao korisnik ne dostavi podatke za vođenje ribarskog katastra (član 13. stav 3.);
5. organizuje ribolov na način, sredstvima i alatima koji nisu dozvoljeni ovim zakonom i posebnim propisom (član 14. stav 1.);
6. postupi suprotno odredbama člana 21.;
7. uzgaja vrstu ribe ili drugih vodenih organizama koji nisu upisani u dozvolu za akvakulturu (član 27. stav 5.);
8. lovi ribu i obavlja druge radnje koje ometaju djelatnost akvakulture (član 29.);
9. kao korisnik ribolovnog područja dozvoli elektroribolov suprotno odredbama člana 32.;
10. vrši poribljavanje ribolovne vode i ribnjaka suprotno odredbama člana 34. stav 2.;
11. unosi novu vrstu ribe u ribolovnu vodu i ribnjak bez odobrenja federalnog ministra (član 34. stav 3);
12. organizuje sportski ribolov u prirodnim ribljim mrjestilištima suprotno članu 36. stav 2.;
13. ne obezbijedi i ne organizuje čuvanje ribolovnog područja (član 39. stav 1.);
14. ribočuvar nema legitimaciju i značku kojima dokazuje službeno svojstvo (član 40. stav 1.);
15. ribočuvar postupi suprotno članu 41. st. 4, 5. i 6.;
16. za vrijeme lovostaja organizuje lov riba, rakova, školjki, žaba, pijavica i kornjača na koje se lovostaj odnosi (član 37., a u vezi sa članom 42.);
17. stavlja u promet ulovljenu ribu suprotno članu 43.;
18. na ribolovnom području učini neku od radnji suprotno članu 46. stav 1. tač. 4, 8, 11, 14. i 15.;
19. postupi suprotno članu 46. stavu 1. tač. 5, 6, 7. i 10.;
20. ne preduzima potrebne mjere za vraćanje riba sa zemljišta koje je poplavljeno u ribolovnu vodu (član 47. stav 1.);
Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se novčanom kaznom od 200 KM do 1.000 i odgovorno lice u udruženju, odnosno organizaciji sportskih ribolovaca.
Za prekršaj iz stava 1. tač. 5, 6, 11, 16, 17. i 20. pored novčane kazne izriče se i zaštitna mjera oduzimanjem predmeta koji su upotrijebljeni ili su bili namijenjeni njegovim izvršenjem, a za prekršaj iz tač. 5, 6, 11. i 12. i zaštitna mjera oduzimanja imovinske koristi pribavljene izvršenjem prekršaja.
Član 55.

Novčanom kaznom od 200 KM do 1.000 KM kazniće se za prekršaj građanin i ribič, ako:
1. obavlja sportski ribolov zabranjenim sredstvima i alatima ( član 14.);
2. bez dozvole korisnika ribolovnog područja obavlja ribolov (član 24. stav 2.);
3. postupi suprotno zabrani iz člana 29.;
4. postupi suprotno članu 36. st. 1. i 2.;
5. stavlja u promet ulovljenu ribu (član 43.);
6. ako postupi suprotno članu 46. tač. 1, 2, 3, 4, 5, 6, 11, 12, 13, 14, 15. i 16.
Za prekršaj iz stava 1.ovog člana, pored novčane kazne, izriče se i zaštitna mjera oduzimanja predmeta koji su upotrijebljeni ili bili namijenjeni izvršenju prekršaja ili su nastali njegovim izvršenjem kao i zaštitna mjera oduzimanja imovinske koristi pribavljene izvršenjem prekršaja i izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja ribolova i oduzimanja dozvole za ribolov u trajanju od jedne godine.
Član 56.

Sredstva dobijena od novčanih kazni za prekršaje i izrečenih zaštitnih mjera po odredbama ovog zakona su prihod Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine.

IX PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 57.

Ribiči i lica koja obavljaju nadzor nad provođenjem propisa iz slatkovodnog ribarstva imaju pravo pristupa i kretanja ribolovnim vodama i prilazima preko zemljišta koje se nalaze uz to područje. To pravo ne odnosi se na zemljište koje je sastavni dio dvorišta, ograđenog vrta ili voćnjaka, na zemljište na koje je pristup posebnim propisima zabranjen ili ograničen, u skladu sa posebnim zakonima iz oblasti imovinsko-pravnih odnosa.
Korisnici ribolovnih područja dužni su u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona uskladiti svoje poslovanje sa odredbama ovog zakona.





Član 58.

Osnovni, odnosno godišnji plan unapređenja ribarstva za ribolovno područje donesen po propisima o ribarstvu koji su važili do dana stupanja na snagu ovog zakona primjenjivaće se do isteka njegovog roka važenja, a najduže šest mjeseci po isteku tog roka.

Član 59.

Ribolovna područja iz člana 4. ovog zakona, u roku od 90 dana stupanja na snagu ovog zakona, odrediće kantonalna ministarstva.

Član 60.

U roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona federalni ministar će donijeti slijedeće provedbene propise:
1. o načinu obilježavanja ribolovnog područja, odnosno dijela ribolovnog područja (član 9. stav 3.);
2. o obliku, sadržaju i načinu vođenja ribarskog katastra (član 13. stav 2.);
3. o načinu, alatima i sredstvima kojima se obavlja ribolov (član 14. stav 2.);
4. o obliku, sadržaju i načinu vođenja registra o izdatim dozvolama za privredni ribolov (član 18. stav 8.);
5. o programu i načinu polaganja ribičkog ispita, obrazac i način izdavanja uvjerenja o položenom ribičkom ispitu (član 22. stav 1.);
6. o obliku, sadržaju i načinu vođenja registra o izdatim uvjerenjima o položenom ribičkom ispitu (član 22. stav 4.);
7. o obliku i sadržaju obrasca dozvole za obavljanje sportsko-rekreacionog ribolova (član 25.);
8. o obliku, sadržaju i način vođenja registra o izdatim dozvolama za akvakulturu (član 28. stav 7.);
9. o organizaciji i radu ribočuvarske službe, obliku i sadržaju obrasca legitimacije i značke ribočuvara (član 40. stav 3.);
10. oštetni cjenovnik u ribarstvu (član 35. stav 3.).

Član 61.

Danom stupanja na snagu ovog zakona na teritoriji Federacije prestaje primjena svih propisa iz oblasti slatkovodnog ribarstva koji su se do dana stupanja na snagu ovog zakona primjenjivali na teritoriji Federacije.
Izuzetno od odredaba iz stava 1. ovoga člana, do donošenja podzakonskih propisa predviđenih u članu 60. ovoga zakona, na teritoriji Federacije primjenjivaće se podzakonski propisi koji su se primjenjivali na teritoriji Federacije do stupanja na snagu ovoga zakona, osim ako nisu u suprotnosti sa odredbama ovoga zakona.

Član 62.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama Federacije BiH”.


Objavljeno: «Službene novine Federacije BiH» broj: 64/04 od 20.11.2004.godine

Avatar
zlaja
Nobelovac
Postovi:4882
Pridružen/a:17 sij 2007, 20:39
[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/vendor/twig/twig/lib/Twig/Extension/Core.php on line 1275: count(): Parameter must be an array or an object that implements Countable

Re: Zakon o slatkovodnom ribarstvu - FBiH

Post Postao/la zlaja » 10 svi 2011, 16:30

Jeste to je ovaj što imamo izvod u knjižicama

Avatar
Kovach
Nobelovac
Postovi:1493
Pridružen/a:13 kol 2006, 14:17
Lokacija:Jablanica
[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/vendor/twig/twig/lib/Twig/Extension/Core.php on line 1275: count(): Parameter must be an array or an object that implements Countable

Re: Zakon o slatkovodnom ribarstvu - FBiH

Post Postao/la Kovach » 11 svi 2011, 01:40

Evo mog prijedloga izmjene Zakona o slatkovodnom ribarstvu. Radio sam na brzaka pa ostavljam mogucnost izmjene jos nekih stvari ali u sustini to bi bilo to po meni. Jedino sto izmjene Zakona sa sobom povlace izmjene i pojedinih Pravilnika pa treba i o tome voditi racuna.

Član 24. stav 2.

Dozvole iz stava 1. ovog člana izdaje kantonalno ministarstvo korisniku ribolovnog područja posredstvom Saveza.

Prijedlog: Briše se tekst „posredstvom Saveza“ .
(Ovo povlači izmjenu Pravilnika o obliku i sadržaju obrasca dozvole i to člana 11.stav 2. Korisnik ribolovnog područja/zone dužan je 10% od vrijednosti svake izdane dozvole uplatiti Sportsko-ribolovnom savezu Federacije BiH (u daljem tekstu: Savez). Koji se mjenaja i glasi: Korisnik ribolovnog područja/zone dužan je 10% od vrijednosti svake izdane dozvole uplatiti u Fond koji će se isključivo korisitit za zaštitu i unaprjeđenje ribljeg fonda. Sredstva iz ovog fonda dodjeljivaće se Konkursom za realizaciju projekata iz oblasti zaštite i unaprjeđenja ribljeg fonda. Pravilnik o dodjeli sredstava i provođenje konkursa vrši Federalno ministrastvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. (ovdje se sredstva prikupljena za jednu godinu dodjeljuju naredne godine i tako redom isključivo udruženjima i korisnicima ribolovnog područja)


Član 24. stav 4.

Dozvola koja je potvrđena od korisnika ribolovnog područja vrijedi samo na ribolovnom području ili ribolovnoj zoni za koju je korisnik dobio ribolovno pravo.

Prijedlog: Stav se mjenja i glasi :„Dozvola koja je potvrđena od kantonalnog ministarstva i korisnika ribolovnog područja vrijedi na teritoriji Federacije, osim na revirima sa posebnim režimom ribolova, proglašenim od strane udruženja i uredno registrovanim u nadležnom ministarstvu. Registar revira vodi kantonalno ministarstvo.“


Član 24. stav 5.

Izuzetno od odredaba stava 4. ovog člana korisnici ribolovnog prava mogu međusobno ugovoriti pravo reciprociteta ribolova na ribolovnom području ili u ribolovnoj zoni, za koju su dobili ribolovno pravo, ako je to u skladu sa ribarskim osnovama za ta ribolovna područja ili te ribolovne zone, ali takvo pravo reciprocitetnog ribolova mora biti naznačeno u dozvoli.

Prijedlog: Stav se mjenja i glasi:„Korisnik ribolovnog prava čiji je član zatečen da vrši ribolov na ribolovnoj vodi drugog korisnika ribolovnog prava, a kojem je od strane ribočuvara uredno otkinut talon iz ribolovne dozvole, na kojem je upisan datum izlaska i mjesto vršenja ribolova, a koji mu je uredno dostavljen na uvid, dužan je navedeni talon platiti tom korisniku ribolovnog prava u iznosu od 2,5 KM na ime nadoknade za korištenje voda.“

(Ove izmjene povlače takođe izmjene Pravilnika o dozvolama i to člana 2. Stava 3. i 4. Koji se moraju uskladiti sa ovim izmjenama. )

Član 34. Stav 2.

Poribljavanje ribolovnog područja i nasađivanje ribnjaka vrši se zdravom ribom, ribljom mlađi i oplođenom ikrom, nakon izvršene zdravstvene kontrole i utvrđivanja kvalitete ribe, riblje mlađi, ikre i ribolovne vode.

Prijedlog: Stav se mjenja i glasi :„ Poribljavanje ribolovnog područja i nasađivanje ribnjaka vrši se zdravom ribom, ribljom mlađi i oplođenom ikrom, nakon izvršene zdravstvene kontrole i utvrđivanja kvalitete ribe, riblje mlađi, ikre i ribolovne vode. Poribljavanja se vrše isključivo vrstama poribljavanog sliva (Jadranskog ili Crnomorskog), a u cilju očuvanja autohtonih vrsta. Područja koja su registrovana kao prirodna riblja mrjestilišta se ne smiju poribljavati drugim vrstama riba, zbog očuvanja genetski čistog matičnog jata.

Član 39.stav 2.

Ribočuvarsku službu obavljaju ribočuvari koji moraju imati položen ribički ispit i najmanje IV stepen obrazovanja-poljoprivrednog ili veterinarskog smjera.

Prijedlog: Briše se tekst "poljoprivrednog ili veterinarskog smjera".

Članu 46. Stav 1. dodaje se nova tačka koja glasi:

Ubijati ili na drugi način uništavati endemske, autohtone i kapitalne primjerke riba propisane Pravilnikom (ovo se podrazumjeva da se donese Pravilnik o endemskim, autohtonim i kapitalnim primjercima)

Član 52. stav 11

Novčanom kaznom od 2.000 KM do 8.000 KM kazniće se pravno lice za prekršaj ako:

Prijedlog: Stav se mjenja i glasi: „Novčanom kaznom od 5.000 KM do 30.000 KM kazniće se pravno lice za prekršaj ako:“

Član 52. Stav 2.
Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 500 KM do 2.000 KM.

Prijedlog: Stav se mjenja i glasi: „Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 2.000 KM do 10.000 KM.“

Član 55.stav 1.

Novčanom kaznom od 200 KM do 1.000 KM kazniće se za prekršaj građanin i ribič, ako:

Prijedlog: Stav se mjenja i glasi: „Novčanom kaznom od 1.000 KM do 10.000 KM kazniće se za prekršaj građanin i ribič, ako:“

U Članu 55.stav 2 mjenja se zadnja rečenica u dijelu :“ izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja ribolova i oduzimanja dozvole za ribolov u trajanju od jedne godine.“
.
Prijedlog: Ista treba da glasi: „izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja ribolova i oduzimanja dozvole za ribolov u trajanju od jedne do deset godina.“

Avatar
Kovach
Nobelovac
Postovi:1493
Pridružen/a:13 kol 2006, 14:17
Lokacija:Jablanica
[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/vendor/twig/twig/lib/Twig/Extension/Core.php on line 1275: count(): Parameter must be an array or an object that implements Countable

Re: Zakon o slatkovodnom ribarstvu - FBiH

Post Postao/la Kovach » 13 svi 2011, 23:49

Sta je ljudi sta ste se usutili po ovoj temi? :roll:


Avatar
Seha
Glasnogovornik za EU i Baltičke zemlje
Postovi:6122
Pridružen/a:19 lip 2006, 00:14
[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/vendor/twig/twig/lib/Twig/Extension/Core.php on line 1275: count(): Parameter must be an array or an object that implements Countable

Re: Zakon o slatkovodnom ribarstvu - FBiH

Post Postao/la Seha » 14 svi 2011, 14:19

Nismo Kova samo iscitavamo izbijelise nam oci ;)
Podrzavam tvoje prijedloge i ovo sto si naveo su uglavnom jedine kontradiktornosti koje bi trebalo izmijeniti ili nadograditi vec postojeci zakon.
Kovach je napisao/la:Članu 46. Stav 1. dodaje se nova tačka koja glasi:

Ubijati ili na drugi način uništavati endemske, autohtone i kapitalne primjerke riba propisane Pravilnikom (ovo se podrazumjeva da se donese Pravilnik o endemskim, autohtonim i kapitalnim primjercima)
Kao prvo trebamo sve autohtone vrste Bosne i Hercegovine staviti na papir (mozda napraviti i kartu gdje bi se unijele slike riba koje naseljavaju odredjena podrucja i mjesta koja te vrste koriste kao mrijestilista), nakon toga u dogovoru sa udruzenjima koja gazduju vodama ili pojedincima koju su voljni ucestvovati u realizaciji ovog projekta saznati koje sve vode autohtone ribe naseljavaju i utvrditi odokativno trenutnu situaciju glede populacije i velicinu evidentiranih kapitalnih primjeraka ulovljenih u zadnjih par sezona. Tako cemo lakse skontati gdje je potrebna totalna zabrana, a gdje se moze dopustiti ribolov stim da bi se kapitalni primjerci nakon ulova neozlijedjeni vratili nazad u vodu. Ugrozene kapitalne primjerke bi trebalo zakonom zastiti ako nista kako su to lovacka udruzenja ucinili sa medvjedima. Napraviti cijenovnik za ostetni nalog ukoliko neko ubije kapitalnu ribu.

Članak 34.

Korisnik je dužan svake godine, sukladno godišnjem programu obavljati poribljavanje ribolovnog područja.
Poribljavanje ribolovnog područja i nasađivanje ribnjaka obavlja se zdravom ribom, ribljom mlađi i oplođenom ikrom, nakon izvršene zdravstvene kontrole i utvrđivanja kakvoće ribe, riblje mlađi, ikre i ribolovne vode.
Federalni ministar odobrava unos novih vrsta ribe u ribolovnu vodu, nakon pribavljenog mišljenja znanstveno-stručne institucije iz članka 48. ovoga Zakona.

Pod hitno raditi na tome da se vrstama kao sto je kalifornijska pastrmka smiju samo poribljavati takozvane zatvorene vode koje bi te vrste u neku ruku drzale zarobljenim i podalje od autohtonih jer je evidentno da se hrane i bespovratno unistavaju ikru i mladj ugrozenih vrsta. Kalifa je svugdje u svijetu (u ovoj formi kao nasa) namjenjena za komercijalne zatvorene vode (jezera i ribnjake) i svako unosenje u rijecne tokove bi trebalo biti zakonom kaznjivo. Ovo sto je dosada ubaceno kalife se moze u par sezona u potpunosti izloviti ili bitno smanjiti privremenim zakonom koji bi dozvolio neogranicen izlov dozvoljenim sportrsko rekrativnim alatom. Uzecu za primjer Boracko jezero to nije klasicna zatvorena voda iako ga konstantno poribljavaju kalifom na opstu radost mesara. Jedan potok ulazi u njega (nesjecam se imena racva se na na 2 dijela) i u njega migrira lokalna potocna pastrmka na mrijest koja u jezero dolazi iz rijeke Sisnice.. Ta migracija je zadnjih godina otezana jer je obala potoka betonirana i napravljena pregrada kakve vidjamo na protocnim ribnjacima. Pastrmka jedino moze migrirati drugim ogrankom koji je dosta plici i riba je izlozena velikom iskusenju kako bi se domogla mrijestilista koje je nekih 400 metara uzvodno.
Kalifu treba skloniti iz svih ribarskih osnova za otvorene vode. Znam da ce tu biti dosta previranja zbog talova mafije koji imaju ribnjake ,ali vjerujte mi na rijec to je jedini nacin da se populacija vrati na koliko toliko odrziv balans. Kasnije dolaze na red projekti sa nekim ihtiologom koji bi elektro ribolovom uzeo ikru i mlijec za vjestacku oplodnju kako bi popravili bioloski prosjek same oplodnje i kako bi sto vise mladji prezivjelo tu 1 godinu zivota prije pustanja van ribnjaka.
Gdje mozemo dati prijedloge promijene pravilnika o endemskim autohtonim i kapitalnim primjercima. Jel ima ta tema ?
slika

Avatar
Kovach
Nobelovac
Postovi:1493
Pridružen/a:13 kol 2006, 14:17
Lokacija:Jablanica
[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/vendor/twig/twig/lib/Twig/Extension/Core.php on line 1275: count(): Parameter must be an array or an object that implements Countable

Re: Zakon o slatkovodnom ribarstvu - FBiH

Post Postao/la Kovach » 16 svi 2011, 00:51

Slazem se s tobom Seha u potpunosti. Kalifa je jedno veliko zlo u nasim vodama , a to raja ili nece ili ne zeli da skonta. Ipak radije ubacuju kalifu nego da sacuvaju autohtonu ribu i love kao i ranije do mile volje. Ovo vezano za utvrdjivanje autohtonih vrsta to se moze rijesiti sa udruzenjma jer svako je prije rata imao ribarsku osnovu i u njoj stoji koje su to autohtone vrste riba, a za trenutnu populaciju bi se trebali malo potruditi, ali nebi ni to bio neki problem.

Avatar
montana
Nobelovac
Postovi:4867
Pridružen/a:16 ožu 2009, 18:16
Lokacija:USA
[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/vendor/twig/twig/lib/Twig/Extension/Core.php on line 1275: count(): Parameter must be an array or an object that implements Countable

Re: Zakon o slatkovodnom ribarstvu - FBiH

Post Postao/la montana » 16 svi 2011, 08:00

Ima puno teksta, pa treba citati i po nekoliko puta, nijie da ne pratimo.

Meni je bitno da nekako uvrstimo mogucnost obaveznog C&R za ugrozene vrste, a koji nece biti definitivan, tj. da se moze uvoditi i ukidati prema stanju na terenu. To omogucava aktivno gazdovanje populacijama riba. Recimo stalna zabrana izlova glavatice uz C&R slucajnih ulova, ili neogranicen izlov kalife, naravno sve u skladu sa ostalim generalnim pravilima. Navodim primjer u Montani, gdje zlatovcica ili onaj whitefish nemaju lovostaja, jer ugrozavaju rijeke i mrijest arktickog lipljena i cutthroat trouta. Ipak, dnevno je dozvoljeno ponijeti 20 komada zlatovcice da se otjeraju mesari. Znaci da je ribolovna sezona produzena na cijelu godinu, ali C&R u mrijesnom periodu. To nije tako stetno za sam mrijest jer postoje stroga pravila da se riba ne zamara ili povrijedi. Oni navode da je cak i veoma dobro jer pravi ribari mogu cijele godine loviti, a usput i kontrolisati vodu. Ovo znatno povecava prodaju dozvola i prihod za plate za cuvarsku sluzbu.

Spominjali smo kapitalce i mislim da treba poraditi na minimalnim i maksimalnim mjerama. Seha rece vec za sarane, a mislim da mladicu treba dici na 90cm, a glavaticu strogi C&R zasada, a poslije na barem 70cm (a mozda i vise). Ovamo i u lovu i u ribolovu postoje markice. Prva markica za lov posebnih vrsta je u stvari extra godisnja dozvola koja se nalijepi na osnovnu (recimo 10KM za lov mladice ili 10KM za lov glavatice), gdje prihodi od toga idu iskljucivo za odrzavanje tih vrsta. to se pokazalo ucinkovito, posebno za financiranja ribogojilista tih ugrozenih vrsta.

Druga varjanta markice se odnosi na kolicinu ulova. Recimo pravilo 3 mladice ili glavatice godisnje je tesko primjeniti jer nije moguce danonocno pratiti svaki pedalj vode. Zato u Americi postoje "markice" koje izdaju uz dozvolu, a na kojima su zavedeni brojevi koji se nalaze i u dozvoli. Po ulovu ribe koju ribar namjerava zadrzati, moze se zakaciti markica u vidu onog "pecata" sa brojem (kao ovi sto koristimo mi kamiondzije) odmah i samo odmah po ulovu, recimo kroz usta i skrgu. Ribolov tih vrsta se tada moze kontrolirati, a u slucaju da je ribar iskoristio svoju godisnju kvotu, nema pravo ni pokusavati vise. Tako se mogu izbjeci utaje ulova ili opravdanja da "riba nije sa tog rejona". Svako zatecen sa ribom bez markice ili u lovu ribe bez posjedovanja dodatne dozvole i neiskoristene markice se jednostavno moze smatrati krivolovcem.

Trece, a u cilju ocuvanja krupnije ribe (kapitalaca) predlozio bih da se recimo uvedu prvila kao i ovdje:
"... maximalni dnevni ulov 5 salmonida (sve vrste) preko 25cm, a od kojih jedna samo jedna smije biti preko 50cm. Od 5 ulovljenih ni jedna ne smije biti lipljen, cutthroat ili bull trout koje moraju biti odmah pustene. Dnevni maximum od 5 komada ne ukljucuje zlatovcicu, koja je regulirana pravilom 20 komada dnevno..." Ovo sam preveo pravilo sa jedne rijeke u Montani. Mozda zvuci komplikovano, ali je u biti to sazeti pravilnik bas za tu rijeku. Inace ovaj pravilnik je stampan u formatu "Alan Forda" i dijeli se besplatno uz godisnju dozvolu. U njemu se nalaze domace i donesene ribe i njihove slike, mapa sa rasprostranjenoscu, opsta i posebna pravila, adrese i telefoni gdje upitati, prijaviti ribokradice, parkinzi i njihovi sadrzaji, definicije ribolova i bukvalno sve sto treba ribaru kad se nadje na vodi. dakle potrebno je prouciti opsta pravila i poslije otici na stranice sa posebnim pravilima po rijekama i pogledati ima li tu nekih izmjena.

Cetvrto, ali veoma bitno je prenosenje zive ribe sa drugih vodotokova. Ovdje je to strogo zabranjeno, a tamo gdje se smije koristiti zivi mamac, mora se ili kupiti u lokalnoj, za prodaju ovlastenoj radnji ili uloviti na licu mjesta. Po zavrsetku, kedere treba ubiti i nikako prosuti u vodu, vec sto dalje bez direktnog rizika. Strogo je zabranjen ribolov zivim ili mrtvim, cijelim ili komadima zlatnim ribicama ili ribama pobrojanim na tabeli pod "game fish" tj. sportske ribe.

Ma eto da sad ako vam se svidi, neko ko se razumije moze ovo iskoristiti i nadodati u prijedlog.
"Kad bi se svi ljudi koncentrirali samo na bitne stvari u zivotu, nastupila bi velika nestasica musicarskog pribora!"

"Da je Bog predvidio ljude kao vegetarijance, vjerovatno bi smo svi sada musicarili karfiol."

Avatar
Seha
Glasnogovornik za EU i Baltičke zemlje
Postovi:6122
Pridružen/a:19 lip 2006, 00:14
[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/vendor/twig/twig/lib/Twig/Extension/Core.php on line 1275: count(): Parameter must be an array or an object that implements Countable

Re: Zakon o slatkovodnom ribarstvu - FBiH

Post Postao/la Seha » 16 svi 2011, 12:19

Kovach je napisao/la:Slazem se s tobom Seha u potpunosti. Kalifa je jedno veliko zlo u nasim vodama , a to raja ili nece ili ne zeli da skonta. Ipak radije ubacuju kalifu nego da sacuvaju autohtonu ribu i love kao i ranije do mile volje.
Nastavljena je tradicija prijeratnog perioda nakrkaj vode mladji kalife nek se vidi da ima zivota u vodi i Hidroelekrane koje su totalno devastirale habitat autohtonih vrsta su na taj nacin oprale ruke.. Po meni je problem i ovdje u savezu koji nakon rata nije ucinio nista da se promijene ribarske osnove i da se ukine praksa poribljavanja kalifom makar i po cijenu manjeg broja poribljenih jedinki.. Sto se tice raje oni su za daj sta das bolje i kalifa nego skobalj, strugac ili klijen valjda idu logikom sto kalifa ima manje kostiju.. Ovdje netreba gledati na njihovo misljenje (narodnih masa) ovdje treba gledati koliko su te vrste stetne po nasu ihtio populaciju autohtonih vrsta i sta uciniti da se njihova populacija smanji i sprijeci dalje sirenje nasim vodama. Nisam "demokrata" po tom pitanju, jer ribe poput srebrenog karasa (babuske), kalife, americkog somica i suncice su nanijele vise stete nasim vodama nego sto od njih ima koristi.

Montana takodje ima neke jako dobre ideje i zasto izmisljati toplu vodu (opet) kad neke regulative zastite mozemo jednostavno prepisati i uskladiti nasim uslovima.. I ja sam razmisljao da savez natjeramo da stampaju brosure koje ce se dobijati u cijeni dozvole (valjda im je dovoljno sto klepe 100 km po dozvoli nek se i oni malo pruze i pompgnu nasim vodama, na kraju krajeva ovo sto mi radimo je njihov posao).. Idemo lagano na kraju prepiske uzecemo najinteresantnije prijedloge i dacemo Kovi da ih sroci na papir kao prijedlog.
slika

Avatar
montana
Nobelovac
Postovi:4867
Pridružen/a:16 ožu 2009, 18:16
Lokacija:USA
[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/vendor/twig/twig/lib/Twig/Extension/Core.php on line 1275: count(): Parameter must be an array or an object that implements Countable

Re: Zakon o slatkovodnom ribarstvu - FBiH

Post Postao/la montana » 16 svi 2011, 15:11

Eh, ovdje te za "nezeljene vrste" (recimo sneakhead, ili cak i stuka gdje je nije bilo ili predstavlja opasnost) postoje pravila da se ne smiju vracati u vodu nego ubiti na licu mjesta. Znaci, bez obzira sto je na drugoj vodi par km odatle ta riba oznacena kao "sportska", tamo gdje je populacija autohtonih riba ugrozena, donose se ova, naoko "radikalna" rjesenja. Ovo se moze kod nas primjeniti na cverglana (Bullhead ili americki somic), suncanicu ili cak i kalifu ili smudja gdje oni predstavljaju vecu stetu nego korist. Usmjeravanjem "mesara" i "nezaposlenih sa gladnom djecom" na te invazivne vrste koje su cak veoma jestive, mogli bi se ubiti rojevi muha jednim malim udarcem. Konstantnim poribljavanjem vrste koja je brojcano slabije zastupljena se moze dosta popraviti stanje. Opadanje broja meke u Neretvi je nastalo usljed njenog nacina zivota (na sredini vira) i lake dostupnosti lajnerima, te konstantnim poribljavanjem potocarom koja se cesto hrani sa mladji mekousne.

Rekao bih nesto i u odbranu kalife. Iako nisam za poribljavanje vrstama sa strane, kalifa se optuzuje da trijebi ikru drugih riba. Naime sve riblje vrste nece oprostiti lak zalogaj oprane ikre, koja, cim je oprana i nema izgled za opstanak, jer je osjetljiva na svjetlost. Drugo, poribljava se ribnjackom kalifom, tj. onom koja nije sposobna za pronalazenje prirodne hrane (vodenih insekata). Takva riba se pretezno opredjeljuje za ishhranu sitnim ribicama, tj. mladji drugih riba. Ovo govorim o kalifi, a isto je i sa krupnom potocarom koja se ubacuje u revire. Dokaz za to je sto se u revirima pretezno lovi strimerima, dok muha i nimfa ne daju skoro nikakve rezultate. Znaci radi se o brzoj lovi i krkanluku da se ulovi najveca, pa makar i bez peraja, bila to kalifa ili potocara. Najveci problem kalife, po meni, je sto se mrijesti kada i mekousna, lipljen i mladica, te predstavlja konkurenciju za mrijesnu lokaciju ovim nasim dragocjenim vrstama. Inace, divlja kalifa je jako borbena riba, koja se hrani iskljucivo danju, te tako i nije neka smetnja potocari. Naravno da kalifu treba drzati podalje od nasih voda, posebno gdje imamo mogucnost da izbjegnemo poribljavanje ovom vrstom. Bolje je i ne poribiti nego ubaciti nesto sto nije "sa te vode".

Znam da napisah nesto sto se nece svidjeti raji, ali bitno je da se barata cinjenicama, a ne predrasudama. Nikad niko nije zabiljezio slucaj da neka riba, pa cak ni kalifa ide dnom i kopa zakopanu ikru da se hrani njom. Na koncu, gledao sam kako ljudi love lipljena i sve druge vrste na ikru. Dakle bitno je da se pri poribljavanju postuje lanac ishrane i ne ubacuje konkurencija u tom pogledu. U lancu ishrane je bitna svaka karika i nedostatak jedne dovodi do velikih poremecaja. Primjer Bosne (od Doboja pa navise) gdje nema recimo mladice, inace autohtone vrste za tu rijeku, dobili smo pregustu naseljenost klijena, skobalja i drugih vrsta. U takvim vodama ni klijen ne raste po propisima jer nema dovoljno hrane ni prostora, a predstavlja opasnost za svu mladj drugih riba. Drugi primjer je nedostatak glavatice u neretvi, gdje imamo ogromnu populaciju bjelice koju nista ne jede. Licno sam se uvjerio da velika jata bjelice plivaju svim dijelovima vode bez straha i kupe sve sto se da pojesti, pa cak i voblere od 7cm??? Pastrmka tek preko 2kg moze pomisliti da lovi bjelicu koja je u Neretvi i po 15cm, a kako da naraste kad je pod pritiskom ribara i nedostatka hrane (insekata) koje bjelice pojedu. Primjetio sam da se i dalje na Jablanicko donose kederi sa strane iako se za par minuta moze uloviti pedesetak bjelica i tako smanjiti njihova brojnost.
"Kad bi se svi ljudi koncentrirali samo na bitne stvari u zivotu, nastupila bi velika nestasica musicarskog pribora!"

"Da je Bog predvidio ljude kao vegetarijance, vjerovatno bi smo svi sada musicarili karfiol."

Avatar
Seha
Glasnogovornik za EU i Baltičke zemlje
Postovi:6122
Pridružen/a:19 lip 2006, 00:14
[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/vendor/twig/twig/lib/Twig/Extension/Core.php on line 1275: count(): Parameter must be an array or an object that implements Countable

Re: Zakon o slatkovodnom ribarstvu - FBiH

Post Postao/la Seha » 16 svi 2011, 18:28

Svidilo se to nekom ili ne sto si napisao kao argument protiv takvih poribljavanja po revirima ja u potpunosti podrzavam.
Za kalifu odgovorno tvrdim da sam ih u vise navrata gledao kako zivcano riju i prebiraju sljunak cim se potocare odmaknu od iskopane jame.
Dok su tu muzijak i zenka i tada pokusavaju konstatno doci do ikre srecom muzijak ih uspijeva drzati na odstojanju tokom mrijesta. Mozda ima jos raje koja moze da posvjedoci.
Interesuje me nesto prije rata je Trebisnjica poribljavana kalifornijskom pastrmkom koja je licila na stealhede mi smo je lokalno zvali "bjelka" ta riba kad je zakacis iskace iz vode vise puta.. Ti bi Montana trebao znati o kojoj vrsti je rijec na sebi je imala onu takozvanu duginu boju po bokovima ostalo snijezno bijele krljusti. Dali je u pitanju samo genetska nijansa neznam ali ta riba nema bas puno slicnosti ni vizuelno ni temperamentom sa ovom kalifom koju danas gledamo u nasim vodama. Ja sam uvijek vise bio za ciprinide il takzvane pametne ribe <jelmekotrazio>
slika

Avatar
Seha
Glasnogovornik za EU i Baltičke zemlje
Postovi:6122
Pridružen/a:19 lip 2006, 00:14
[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/vendor/twig/twig/lib/Twig/Extension/Core.php on line 1275: count(): Parameter must be an array or an object that implements Countable

Re: Zakon o slatkovodnom ribarstvu - FBiH

Post Postao/la Seha » 16 svi 2011, 18:57

Članak 34.

Federalni ministar odobrava unos novih vrsta ribe u ribolovnu vodu, nakon pribavljenog mišljenja znanstveno-stručne institucije iz članka 48. ovoga Zakona.


Ovo bi trebalo promijeniti. Ok za zatvorene vode tipa sljuncare i kopovi koji nemaju direktan dodir sa nekimpotokom ili rijekom.
Kao primjer cu navesti recimo planska poribljavanja navedenih voda amurom ili tolstolobikom kako bi se vodena vegetacija ili kvalitet vode doveli u red..

Ne bas najsretnije formulisano al evo prijedlog na razmatranje.

Federalni ministar odobrava unos novih vrsta ribe nakon pribavljenog mišljenja znanstveno-stručne institucije iz članka 48. ovoga zakona iskljucivo u zatvorenim vodama tipa sljuncare, kopovi i ostalih vjestacki napravljenih akumulacija koje nemaju direktan dodir sa drugim ribolovnim vodama npr. rijeka potoka i sl..
slika

Avatar
rusko
Nobelovac
Postovi:4760
Pridružen/a:30 stu 2009, 19:17
Lokacija:Svedska
[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/vendor/twig/twig/lib/Twig/Extension/Core.php on line 1275: count(): Parameter must be an array or an object that implements Countable

Re: Zakon o slatkovodnom ribarstvu - FBiH

Post Postao/la rusko » 16 svi 2011, 19:30

Seha je napisao/la: Federalni ministar odobrava unos novih vrsta ribe nakon pribavljenog mišljenja znanstveno-stručne institucije iz članka 48. ovoga zakona iskljucivo u zatvorenim vodama tipa sljuncare, kopovi i ostalih vjestacki napravljenih akumulacija koje nemaju direktan dodir sa drugim ribolovnim vodama npr. rijeka potoka i sl..
Zar ne bi bilo bolje da umjesto "ministar" stoji "strucna komisija"?
slika slika

Avatar
Seha
Glasnogovornik za EU i Baltičke zemlje
Postovi:6122
Pridružen/a:19 lip 2006, 00:14
[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/vendor/twig/twig/lib/Twig/Extension/Core.php on line 1275: count(): Parameter must be an array or an object that implements Countable

Re: Zakon o slatkovodnom ribarstvu - FBiH

Post Postao/la Seha » 16 svi 2011, 23:17

Nemozemo mi njega iz fotelje izbaciti nema sanse. On (ministar) vjerovatno nema ni pojma sta potpisuje i tu je samo da primi platu svakog prvog. On svakako nemoze nista samovoljno potpisati bez konstatacije sa znanstveno-stručnom institucijom iz članka 48........... Vjerovatno veterinarski fakultet ko li sta li pojma nemam ko bi drugi mogao biti strucna iinstitucija.
slika

Avatar
Kovach
Nobelovac
Postovi:1493
Pridružen/a:13 kol 2006, 14:17
Lokacija:Jablanica
[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/vendor/twig/twig/lib/Twig/Extension/Core.php on line 1275: count(): Parameter must be an array or an object that implements Countable

Re: Zakon o slatkovodnom ribarstvu - FBiH

Post Postao/la Kovach » 16 svi 2011, 23:24

To su strucnjaci Prirodno-matematickog fakulteta, odsjek ihtiologija ili nekog od Poljoprivrednih fakulteta diljem nase BiH, koji imaju odsjek ihtiologije. Dakle ljudi od struke, ihtiolozi, a ministar samo aminuje.

Odgovori
[phpBB Debug] PHP Warning: in file [ROOT]/vendor/twig/twig/lib/Twig/Extension/Core.php on line 1275: count(): Parameter must be an array or an object that implements Countable

Natrag na “Zakoni i Pravilnici”